Hrvatska je 57. zemlja u svijetu s 26,57 posjeta piratskim stranicama po korisniku interneta u godini dana. Najpopularniji načini pristupanja ilegalnim glazbenim sadržajima u Hrvatskoj su javni torrenti koje koristi više od 59,70 posto korisnika, slijede YouTube rippers, streaming, web download i privatni torrenti. Ustvrdila je to Anita Glavaš iz Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava - ZAPRAF.
Glavaš je podatke iznijela tijekom predstavljanja studije o ilegalnom preuzimanju glazbenih sadržaja s interneta, a riječ je o podacima međunarodne agencije MUSO koja prati sve vrste online piratstva u svijetu.
Studije EUIPO-a i OECD-a pokazuju da su razmjeri trgovine krivotvorenim i piratskom robom u 2013. godini dosegli 2,5 posto ukupne svjetske trgovine odnosno 338 milijardi eura pri čemu sve više raste udio malih pošiljaka kao posljedica porasta kupnje krivotvorene i piratske robe putem interneta.
Do sada je kroz studije EUIPO-a praćen ekonomski učinak krivotvorenja i piratstva u devet industrijskih sektora kojima se pokazuje da se na tržištu EU svake godine izgubi više od 48 milijardi eura odnosno 7,4 posto ukupnih prihoda od prodaje u tih devet sektora, kao i dodatnih 35 milijardi eura zbog neizravnih gubitaka u povezanim sektorima.
Gubi se pola milijuna radnih mjesta
Time se izravno gubi gotovo 500.000 radnih mjesta, te dodatno 290.000 radnih mjesta u povezanim područjima gospodarstva EU-a. Gubitak proračuna u vidu izgubljenog poreza na dobit, PDV-a i trošarina iznosi 14,3 milijardi eura.
Procjenjuje se da se u Republici Hrvatskoj kao posljedica krivotvorenja izravno gubi 261 milijun eura, odnosno 8,9 posto prodaje u tim sektorima što čini više od 4200 radnih mjesta.
"Potrošači često percipiraju kupnju krivotvorina kao isplativu i pametnu kupnju, nesvjesni rizika povezanih sa kupnjom takvih proizvoda te širih ekonomskih posljedica krivotvorenja zbog čega treba jačati razinu svijesti potrošača i pokušati utjecati na njihove odluke o kupnji kako bi se smanjila potražnja za krivotvorenom i piratskom robom“, kaže Ana Rački Marinković, zamjenica ravnateljice Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo
Carina zaustavila 2168 pošiljaka
Da je percepcija potrošača o isplativoj kupnji putem interneta često netočna pokazuju i podaci prema kojima je Carinska uprava u ekspresnom kurirskom i poštanskom prometu od 1. siječnja do 30. studenoga 2016. godini zaustavila 2168 pošiljaka radi sumnje na krivotvorinu od kojih je samo jedan proizvod bio originalan. U istom periodu Carinska uprava je izdala 10 prekršajnih naloga, a vezano za prava intelektualnog vlasništva za prodaju krivotvorina putem interneta, oduzeta su 154 krivotvorena proizvoda, od sportske obuće, parfema, torba, satova, tekstilnih proizvoda, pa do igračaka i autodijelova.
Ivana Jurin Puhalo, zamjenica predsjednika Udruge nositelja prava na žig, rast trenda prodaje krivotvorenih proizvoda putem interneta oslikala je i brojkama - u Hrvatskoj i regiji djeluje gotovo 80.000 internetskih stranica te 7000 stranica na Facebooku putem kojih se prodaje krivotvorena sportska obuća.
Ništa bolje nije ni s lijekovima koji se također sve češće kupuju putem interneta. Rajka Truban Žulj iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode(HALMED) upozorava da bi lijekove bilo uputno kupovatiisključivo na ovlaštenim prodajnim mjestima jer se tamo nalaze provjereni i odobreni lijekovi koji su prije stavljanja na tržište prošli opsežne provjere pri HALMED-u te zadovoljavaju postavljene stroge zahtjeve kakvoće, sigurnosti i djelotvornosti. "Mnogi od lijekova koji se prodaju putem interneta nedostatne su kakvoće, prate ih netočni podaci ili su krivotvoreni a nedavni događaji s tzv. lijekom protiv autizma pokazuje koliko opasne mogu biti informacije i proizvodi koji se u svrhu liječenja prodaju na internetu", kaže Turban Žulj
Krivotvoreno 50 posto lijekova koji se prodaju putem interneta
Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da je oko 50 posto lijekova koji se prodaju putem internetskih stranica krivotvoreno. U Europskim razvijenim zemljama najviše se krivotvore lijekovi za poboljšanje stila života (lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije, lijekovi za liječenje pretilosti, intelektualni stimulansi, kortikosteroidi, antihistaminici i sl.), dok u zemljama u razvoju ima najviše krivotvorina među lijekovima za liječenje po život opasnih bolesti (antibiotici, onkološki lijekovi, analgetici, kardiovaskularni lijekovi, antivirotici, antimalarici i sl.)
Imaju vremena za žalbu
Sporna kava
suze radosnice
