Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Suđenje trojici generala

Odvjetnik Žganjer dovršio svjedočenje

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Bivši državni odvjetnik u Šibeniku Željko Žganjer, svjedok optužbe u suđenju trojici hrvatskih generala pred Haškim sudom, u srijedu je završnoga dana svog svjedočenja odgovarao na pitanja obrane o eventualnom zataškavanju zločina u selu Gruborima počinjenog nad lokalnim Srbima nakon operacije Oluje 1995.

U vrijeme operacije Oluje ta su područja bila u Zadarsko-kninskoj županiji, a danas su u Šibensko-kninskoj. Žganjer je na suđenju generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku, optuženima za ratne zločine tijekom i poslije Oluje, rekao kako se kao državni odvjetnik u Šibeniku tim pitanjima bavio čak nekoliko godina nakon Oluje i kako ne shvaća zašto se u devedesetima nitko nije pozabavio tim zločinima. 

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna Nastavljaju pravnu bitku Godišnjica presude generalima: Žalbena konferencija za mjesec dana Slika nije dostupna Trajno na slobodi Čermak: Ne osjećam se dobro jer su moji prijatelji u Haagu!

>> Janić: Markač je odgovoran i častan čovjek i vojnik

'U toj je priči za mene bilo potpuno neshvatljivo zašto događaj nije prijavljen dežurnom istražnom sucu i dežurnom državnom odvjetniku. Morao je nedvojbeno biti prijavljen državnome odvjetništvu i dežurnom istražnom sucu', rekao je Žganjer misleći na pravosudne vlasti tadašnje Zadarsko-kninske županije.

Gotovo sedam godina nakon Oluje Žganjer, kako je rekao, nije imao razloga zaključiti da je riječ o prikrivanju zločina.

'Na temelju raspoloživih činjenica, u tom času nisam mogao doći do pouzdanog zaključka da se radilo o prikrivanju', ustvrdio je Žganjer.

Žganjera je na pokretanje postupka potaknuo izvještaj Amnesty Internationala. Taj je izvještaj 'bio prva obavijest o tom događaju", rekao je Žganjer i dodao da se u izvještaju spominje kako je civil Jovo Grubor zaklan, iako ta okolnost nikad tijekom postupka nije utvrđena na neki stručan način, pregledom tijela ili obdukcijom sudskog vještaka.

'Ta je činjenica ostala na razini tvrdnje u izvještaju Amnesty Internationala. Ali dopuštam mogućnost da je prilikom ekshumacije s kninskog groblja ekshumiran i leš Jove Grubora", rekao je i dodao: 'Ne znam što je nađeno na ostacima mrtvoga tijela Jove Grubora. Ako se radi o klanju, moguće je da nema tragova jer meka tkiva istrunu pa se tragovi klanja ne bi mogli utvrditi', objasnio je uz napomenu da je ta ekshumacija mogla biti sredinom 2001., u travnju ili svibnju.

Prema Žganjerovim spoznajama, general Markač, tada na čelu specijalne policije, nije sprječavao istragu. 'Iz materijala koji mi je dostavljen nisam utvrdio nijednu činjenicu koja bi me upućivala na takav zaključak, da je Markač na neki način sprječavao ili opstruirao postupanje policije u povodu incidenta u Gruborima', rekao je.

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene