Prosvjed zbog projekta puštanja u funkciju male hidroelektrane na slapu rijeke Korane u Karlovcu jučer je okupio zabrinute građane i ponovno podsjetio na problematiku očuvanja rijeka karlovačkog područja.
Pročitajte i ovo
Građanske inicijative i političke stranke su nastupile udruženo, pa su tako prosvjed organizirali Naš Karlovac, Za radnički Karlovac, ProbudiKA i karlovački ogranak SDP-a. Cilj prosvjeda je upozoriti gradsku vlast na neregularnosti koje su se dogodile u prethodnim sličnim projektima te izraziti zabrinutost građana za očuvanje prirodne vrijednosti i ekosustava Korane, kao i za mogućnost pada standarda života Karlovčana koji su sporni slap desetljećima koristili kao svojevrsnu gradsku plažu.
Projekt izgradnje male hidroelektrane sam po sebi nije sporan, jer bi se tim projektom iskoristila već postojeća infrastruktura što je pozitivno jer se ne bi trebala graditi nova brana. Ovaj projekt pokrenut je već 2010. godine no do sada se nije realizirao.
Ideja da postojeća turbina i slap generiraju električnu energiju sama po sebi nije loša, tvrde organizatori prosvjeda, no postoji niz problema i iskustava s prošlim sličnim projektima, koja ne idu u prilog zagovarateljima gradnje hidroelektrane.
Narušavanje krajobrazne vrijednosti
Denis Frančišković, dugogodišnji aktivist i član Udruge za zaštitu okoliša i prirode Eko Pan, za DNEVNIK.hr izjavio je kako je osobit problem ovog projekta izgradnja velikog objekta na vidikovcu u Karlovcu. Izgradnjom tog za hidroelektranu nužnog projekta naštetilo bi se krajobraznoj vrijednosti grada Karlovca te bi se Karlovčanima oduzelo mjesto na koje su naučili dolaziti zbog odmora, kupanja i uživanja u prirodi.
"Smatramo kako je veliki propust u projektu zamišljena građevina visine 4,5 metara, koja ima zidani i stakleni dio, a u zidanom dijelu nalazili bi se trafostanica, komandna soba i toalet. Sve to se može projektom predvidjeti kao ukopano na lokaciji odmah pored, čime nećemo izgubiti dio vidikovca, jer ako se ovaj plan ostvari neće se više moći vidjeti jablanovi kao poznati karlovački motiv", naglasio je Davor Petračić iz nezavisne liste Naš Karlovac.
Problematična je i činjenica da je korist od izgradnje hidroelektrane za sami grad krajnje upitna Procjenjuje se da bi privatni investitor od ovog projekta imao godišnji profit od 2 milijuna kuna, dok bi grad dobivao tek oko 2000 eura.
"Kad podijelite 15 tisuća kuna s brojem dana u godini ispada da bi Grad ovim projektom dnevno dobio 40 kuna, što su četiri kave u ovom kafiću pored slapa. Ja ću kao Rakovčani i građanin grada Karlovca biti jedan od 365 građana koji će dati 40 kuna da se ovaj cirkus ne gradi", rekao je predsjednik GO SDP-a Dario Janković, prenosi KAportal.hr.
Što sa sezonom kupanja?
Projektom predviđen prekratak rok u kojem turbina ne bi radila, odnosno od 1. srpnja do 1. rujna. Mnogi se Karlovčani kupaju i prije i poslije tog roka te organizatori prosvjeda smatraju da se taj rok mora ili produžiti ili bi Grad trebao imati pravo ovisno o vremenskim uvjetima odrediti početak i kraj sezone kupanja.
Iz inicijative Za radnički Karlovac navode - "Korana je prirodni resurs enormne vrijednosti, koji se mora maksimalno koristiti na dobrobit svih sugrađana, nas, naše djece, njihove djece i djece njihove djece."
Negativna iskustva iz prošlosti
Osobitu zabrinutost građana izazivaju i prethodna loša iskustva s izgradnjom malih hidroelektrana na rijekama na kojima leži Karlovac.
Tako je na Mrežnici, pod projektom obnove stare mlinice, kod slapa Šušnjar izgrađena mala hidroelektrana za koju je dozvola dobivemna prije 2013., kada je Hrvatska ušla u EU, a novi propisi i regulative o utjecaju na okoliš stupile na snagu.
Projekt obnove starih mlinica na Mrežnici zapravo se pretvorio u projekt malih hidroelektrana na Mrežnici, a mlinice obnovu nisu doživjele.
Slični projekti imaju znatan utjecaj na prirodu i ugrožavaju turistički potencijal tog područja koje svake godine bilježi sve veći broj noćenja turista.
Gradonačelnik Karlovca Damir Mandić rekao je kako je Grad, svjestan svih problema, bio spreman otkupiti taj projekt od investitora, odnosno vlasnika projekta, ali da on nije prihvatio njihovu procjenu. Napominje kako postoje zakonske procedure koje Grad ne smije zanemariti, te da je pravo investitora zakonski regulirano. Podsjeća da je cijeli projekt krenuo 2012. godine te da investitor ima sve dozvole od nadležnih instittucija.
"Tom su projektu sve nadređene institucije dale dozvole i rješenja, tako da je u tom dijelu projekt zaokružen. Projekt je ove godine promijenio vasnika. Stari vlasnik je prodao projekt novom investitoru, koji je opet dobio sve dozvole", naglašava Mandić.
Za kraj ističe kako će Karlovac ovim projektom zaraditi 530.000 kuna jednokratne uplate ili po godini koncesije 40.000 kuna.
