Odobreno 230.000 viza: Njemačka pred novim izbjegličkim valom

Kako javljaju njemački mediji, dosad je članovima obitelji izbjeglica koje se nalaze u Njemačkoj izdano preko 230.000 viza za spajanje obitelji, a taj broj bi se sljedeće godine mogao dodatno povećati.

Pročitajte i ovo Nakon napada u Njemačkoj Austrijske vlasti povećale prisutnost policije: Evo gdje će policija intenzivno patrolirati porastao broj mrtvih Cure detalji o napadaču na božićnom sajmu: Otkriveno što je objavljivao na društvenim mrežama

"Od siječnja 2015. do kraja lipnja 2017. diljem svijeta odobreno je 230.000 viza za spajanje obitelji, od čega najveći dio otpada na državljane Sirije i Iraka", piše dnevnik Bild pozivajući se na interne spise Ministarstva unutarnjih poslova.

Posebice je primjetan porast odobrenih zahtjeva za vizom za sirijske državljane koji se ove godine utrostručio. Prema istim informacijama, potencijalni broj Sirijaca koji bi uskoro imali pravo u Njemačku dovesti i članove uže obitelji u 2018. mogao bi se popeti na 390.000.

Osobe koje su u prvom izbjegličkom valu stekle izbjeglički status nisu u prve dvije godine boravka smjele dovoditi članove užih obitelji, no taj rok sada polako ističe.

Broj odobrenih viza za spajanje obitelji bio bi još viši da nema dugih čekanja u njemačkim konzularnim predstavništvima u inozemstvu. Na podnošenje zahtjeva za spajanjem obitelji čeka se i do 16 mjeseci.

Prema aktualnim ispitivanjima javnog mnijenja što ga je za Bild proveo institut INSA, gotovo 60 posto Nijemaca protivi se dolasku članova obitelji izbjeglica koje uživaju zaštitu u Njemačkoj.

Najnoviji podaci dolaze u nepovoljno vrijeme za kancelarku Angelu Merkel koja se nalazi usred predizborne kampanje za parlamentarne izbore krajem rujna. Merkel je temu izbjeglica dosad pokušavala držati podalje od predizborne kampanje.

Neki mediji podsjećaju kako je Merkel odmah nakon izbijanja izbjegličke krize ukazala na to da će se izbjeglice iz Sirije i Iraka morati vratiti kućama kada se stanje u njihovim zemljama normalizira, kao što je to u devedesetima bio slučaj s izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine.

Stranci iz zemalja koje nisu članice Europske unije imaju pravo dovesti članove obitelji jedino ako imaju dovoljno stambenog prostora na raspolaganju i raspolažu dovoljnim financijskim sredstvima za uzdržavanje.

Kod izbjeglica ova obveza ne vrijedi s obzirom na to da se radi o humanitarnoj mjeri. (Hina)