Osječko tužiteljstvo navodi u ponedjeljak kako nije utvrđeno postojanje sumnje da bi okrivljenici počinili kaznena djela neovlaštenog presretanja računalnih podataka i pomaganja u tom nedjelu, a i sve četiri navodno oštećene izričito su iskazale da ne traže kazneni progon. "Budući da nije utvrđeno postojanje sumnje da bi okrivljenici počinili prijavljena kaznena djela, kao niti druga kaznena djela za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti, a sve su oštećenice izričito iskazale da ne traže kazneni progon za kazneno djelo neovlaštenog pristupa, kaznena prijava je odbačena", ističu u priopćenju.
Pročitajte i ovo
Sporno zemljište
Dolazi li DORH u malo istarsko mjesto? Gradonačelnik otkrio nove detalje afere Kekin: "Slobodno navratite"
Afera SMS
Brkić pričao s Curićem na dan kad je Vargi dojavljeno da je pod istragom?
Ne navodeći imena okrivljenih, tužiteljstvo navodi kako iz podataka i dokaza prikupljenih tijekom istraživanja proizlazi da je prvookrivljeni Franjo Varga, bivši MUP-ov informatičar, od lipnja 2015. do 20. rujna 2018. u Belišću, sa svog osobnog računala, koristeći pritom korisničko ime i zaporku koje je dobio od drugookrivljenog Milijana Brkića, više puta pristupao e-mail računu 49-godišnje prvooštećene. Na svoje je računalo, dodaju, presnimavao datoteke s njenog računa, koje bi potom presnimio na USB uređaj i posredstvom trećeeokrivljenog Curića prenosio Milijanu Brkiću.
Proizlazi i da je Milijan Brkić dostavio Vargi podatke o nazivu e-mail računa i pristupnoj zaporci 30-godišnje drugooštećene, tražeći od njega da mu dostavlja računalne podatke s njenog mobitela, te da mu je dostavio i korisničke podatke i lozinke za pristup profilu jedne društvene mreže i servisu za pohranu podataka 31-godišnje trećeoštećenice, ali uz njeno ovlaštenje. Slijedom navedenog, tvrdi tužiteljstvo, tijekom istraživanja nije utvrđena osnovana sumnja da bi prvookrivljeni Varga računalne podatke prvooštećenice presreo ili snimio tijekom prijenosa, niti da bi Milijan Brkić tražio presretanje podataka prvooštećene i drugooštećenene, te da bi dostavio Vargi korisničke podatke i zaporke trećeoštećene u svrhu počinjenja kaznenih djela.
Kazneni progon po prijedlogu oštećenika
Prema tome, nije utvrđena osnovana sumnja da bi time Varga počinio kazneno djelo neovlaštenog presretanja računalnih podataka u odnosu na prvooštećenu, niti da bi Milijan Brkić poticao na počinjenje kaznenih djela u odnosu na prvooštećenu i drugooštećenu te kazneno djelo zlouporabe naprava u odnosu na trećeoštećenicu. Samim time, dodaju u tužiteljstvu, nije utvrđeno niti da bi Curić pomagao u neovlaštenom presretanju računalnih podataka u odnosu na prvooštećenu.
Iz rezultata provedenog istraživanja proizlazi da je Jozo Brkić proslijedio podatke o nazivu e-mail računa i pristupnoj zaporci 42-godišnje četvrtooštećenice Curiću, a on potom Vargi, ali opet uz ovlaštenje četvrtooštećene. Kako prikupljeni podaci i dokazi ne ukazuju da bi navedeni računalni podaci četvrtooštećene bili proslijeđeni Vargi u svrhu kaznenih djela protiv računalnih sustava, tako ne proizlazi sumnja da bi Jozo Brkić počinio kazneno djelo zlouporabe naprava u odnosu na četvrtooštećenu, a samim time niti da mu je Curić pomagao u počinjenju tog kaznenog djela.
Iako iz podataka i dokaza iz istrage proizlazi sumnja da bi opisanim radnjama Varga počinio kazneno djelo neovlaštenog pristupa, a Milijan Brkić dva kaznena djela poticanja na to kazneno djelo, kazneni progon poduzima se isključivo po prijedlogu oštećenika, a oštećenice su prilikom ispitivanja izričito navele kako se ne smatraju oštećenima i ne traže kazneni progon okrivljenika. Osječko tužiteljstvo dodaje kako stoga državno odvjetništvo, u izostanku navedene procesne pretpostavke, nije moglo pokrenuti kazneni postupak protiv navedenih osoba za ovo kazneno djelo. (Hina,M.V.)