Državni ured za revizija lani je obavilo ukupno 181 reviziju te izdalo 1808 naloga i preporuka. Češljale su se knjige 10 ministarstava, a u dva su uočene nepravilnosti u financijskim izvještajima.
Ministarstvo graditeljstva imalo je nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju i financijskom izvještavanju. Dio podataka iskazan u izvještajima nije bio točan, a najveći problem primijećen je u segmentu popisa imovine koji nije bio cjelovit.
Ipak, najgore je prošlo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, objasnio je reporter Dnevnika Nove TV Dino Goleš. Imali su nepravilnosti u rashodima, nisu donijeli više podzakonskih propisa i s pojedinima kasne više od 15 godina.
Nadalje, revizija je utvrdila da nije donesen Zakon o odgoju i obrazovanju u školama, nema plana kontrole korisnika, a naknade temeljem ugovora o djelu veće su od propisanih 2 posto i iznose 3,1 posto.
Kako se koriste europska sredstva?
Revizijom je obuhvaćeno i korištenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kojim se Vlada često hvali. Te su financijske injekcije itekako velike, toliko da nam utječu na BDP, a u lošoj situaciji opet je Ministarstvo znanosti. Naime, Hrvatska na raspolaganju ima milijardu i 300 milijuna eura za izgradnju, dogradnju i opremanje škola da bi svi učenici imali nastavu u jednoj smjeni.
Do sredine 2026. godine 70 posto učenika trebalo bi ići u jednu smjenu da bismo dobili 300 milijuna eura bespovratno, a sve da bismo dobili zajam po povoljnim kamatnim stopama. Dosad je ugovorena tek trećina projekata koji se tiču bespovratnih sredstava. U reviziji je istaknuto da postoji opravdan rizik da te postotke nećemo postići pa će slijediti penali.
Više je mogućnosti – od toga da ćemo radove na školama koje su počele dogradnju morati platiti iz proračuna, do toga da tražimo zajmove po manje povoljnim uvjetima.
Nepravilnosti u zdravstvu
Lani se Ministarstvo zdravstva nije češljalo, ali jesu domovi zdravlja i zavodi za javno zdravstvo. Nepravilnosti su utvrđene u rashodima na potrošni medicinski materijal i lijekove. Ne prati se slijedivost tko te lijekove na kraju plaća, a tko koristi.
U većini javnih zavoda i domova zdravlja radnici su radili više od 180 sati prekovremeno godišnje, a bilo je i problema s javnom nabavom. Uz to, većina domova zdravlja nije donijela programe i planove razvoja te ulaganja u objekte i opremu, kao ni plan tekućeg održavanja.
Najgore je prošao Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Jedini su u prošloj godini dobili nepovoljno mišljenje i to zbog velikog niza propusta: nije osnovano povjerenstvo za lijekove, ravnatelj nije obavještavao upravno vijeće, a ono osnivača o svom radu. Također, godišnji plan o izvršenju financija nije donesen, kao ni plan za razvoj, a javna nabava često se nije provodila.
Revizija je primijetila i da su državnim tijelima dostupni i europski mehanizmi za uočavanje nepravilnosti i prijavu korupcije. Korištenje tih programa nije obvezno, ali je jako korisno. U svakom slučaju, rijetko ih tko u punom profilu – koristi.
