Susreti poput posjeta različitih diplomata, lidera i svjetskih čelnika pripremaju se mjesecima, pazi se na svaki detalj u protokolu, a na svemu rade diplomati. Koji su ključni za međunarodne odnose i vanjsku politiku.
Njihova uloga nikada nije bila važnija nego kada se stvarala hrvatska država. Novi diplomatski osobni zapisi govore o novijem vremenu potpune hrvatske integracije u politički zapad.
"Imamo 30 novih priča, ali ono što mi se zapravo čini ključnim u ovom izdanju to je dodatno smo naglasili povezanost Sveučilišta u Zagrebu i hrvatske države", objasnio je suator knjige Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu.
Zagrebačko sveučilište slavi 355 godina. Veći dio knjige govori o akademskoj zajednici koja je bila neizostavan faktor u međunarodnom priznanju Hrvatske.
Pročitajte i ovo
Svi oni, kao i drugi važni diplomati, bivši premijeri i predsjednici, na jednoj stranici pišu o najzanimljivijim anegdotama.
"Od priče gospođe Maje Bakran Marchich koja je najviše pozicionirana stručnjakinja Hrvatica u Europskoj komisiji, koja je pisala o tome kako su nam poklapali telefone devedesetih", opisala je suatorica knjige, novinarka HTV-a Jelena Perleta.
Pogovor potpisuje Mate Granić, najdugovječniji ministar vanjskih poslova. Knjgu potpisuje i urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV Ivana Petrović. U pripremi je i izdanje na engleskom jeziku koje će biti objavljeno u idućih mjesec dana.
Ivanu Petrović je u Dnevniku Nove TV objasnila zašto je ta knjiga tako važna.
"Prvo izdanje Diplomatskog pečata naišlo je na jako dobar odaziv kod čitatelja što znači da ljudi vole čitati kratke diplomatske mikromemorije - one ih ne umaraju i svaka od njih sadrži jednu misao i jednu dobru stvar za Hrvatsku.
Drugo izdanje je važno jer obuhvaća i neke nove momente - ulazak u Schengen, ima niz dobrih novih priča", ispričala je i izdvojila neke od zanimljivijih priča.
Upitana je može li se usporediti hrvatska diplomacija danas s onom 1990.-ih godina.
Pročitajte i ovo
"Diplomacija je disciplina koja provodi političke odluke, odnosno vanjskopolitičke strategije države koje rade kreatori - to su šefovi država ili šefovi vlada. Ne mogu se usporediti jer je diplomacija danas jako brza. Ja bih rekla da je u onom vremenu to bila the diplomacija jer se iz ovih priča jasno vidi koliko je postojalo snažno povjerenje između diplomata na terenu i između Pantovčaka koji je tada bio centar odlučivanja.
Komunikacije nisu bile toliko brze, često su morali sami donositi određene odluke, reagirati u određenom trenutku vrlo brzo. Današnja diplomacija je brzo, drugačija, više neformalna, puno stvari se može rješavati na marginama. Mora se imati prije svega jasna vizija i strategija kreatora", objasnila je i dodala da se nada da ćemo vidjeti poziciju Hrvatske u trećem izdanju.
Više pogledajte u razgovoru u prilogu.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
