S obzirom na produljenje radnog staža i skoro kalkuliranje svih plaća u izračun mirovine, većina Hrvata u budućnosti moći će računati na jedva tisuću kuna mirovine iz prvog mirovinskog stupa. Primjera radi, mirovina za puni radni staž iznosila je do 1998. godine i do 85 posto posljednje plaće ili na neto plaću od 4500 kuna, pristojnih 3800 kuna.
Pročitajte i ovo
Stoga želite li osigurati koliko-toliko sigurnu starost - morate početi štedjeti što prije, ističe financijski stručnjak Vladimir Miletić.
Štednjom od 500 kuna mjesečno od 25. godine života u 60. godini, prema njegovoj računici, možete imati 730.000 kuna ušteđevine i 4298 kuna dodatne mirovine. Već s 30 godina s istom štednjom uspjet ćete osigurati jedva 2974 kuna dodatne mirovine, s 40 godina samo 1354, a sa 45 godina jedva 845 kuna dodatne mirovine.
U svojoj najnovijoj knjizi Vodič za razumijevanje mirovinskih fondova izdavača Rifin, Miletić na vrlo jednostavan način objašnjava sve mogućnosti ulaganja za starost.
Sadašnji i budući umirovljenici sa 6000 kuna bruto plaće mogu iz drugog stupa mirovinske štednje računati ako su počeli s uplatama s 20 godina na 2874 kune, s 30 godina 1696 kuna, a sa 50 godina na jedva 397 kuna. Kalkulacija je napravljena s obzirom na sadašnje izdvajanje od 5 posto bruto plaće, realan rast plaća od 2 posto godišnje i realnu kamatnu stopu nakon odbitka inflacije od 3 posto godišnje.
Prema njegovim kalkulacijama, štednja u banci, od primjerice, 5000 eura, trebala bi se s kamatom od 6 posto godišnje, za 12 godina udvostručiti, a uz osam posto kamate koju nije nemoguće dobiti za veće iznose, to je moguće postići za 9 godina.
Ovisno o osiguravatelju s 1000 eura godišnje uplate u životno osiguranje, žena nakon 20 godina štednje može računati od 30.000 (Allianz) do 35.000 kuna (Merkur) uštede s očekivanom dobiti. Štednjom pak na 20 godina u trećem stupu mirovinskih fondova od 5000 kuna godišnje, žena sa 60 godina može računati na oko 1000 kuna dodatne mirovine, a muškarac s oko 1200 kuna mirovine.
Postupno umirovljenje
Skupina stručnjaka u suradnji s Royal mirovinskim osiguranjem predložila je Vladi model postupnog umirovljenja. Program bi obuhvaćao zaposlene najranije pet godina prije stjecanja uvjeta za starosnu ili prijevremenu mirovinu. U tom razdoblju radno bi im se vrijeme smanjilo na polovicu. Umjesto izgubljene pola plaće dobivao bi naknadu za nezaposlene koja sada iznosi 1000 kuna. Stručnjaci na taj način predlažu odgađanje odlaska u mirovinu čime bi se smanjio broj umirovljenika.
U EU mirovina do 1000 eura
Velika razlika između Hrvatske i drugih zemalja je u visini mirovine. U većini europskih zemalja postoje minimalne ili jedinstvene mirovine koje se kreću od 500 do 800 eura. U Njemačkoj su prosječne mirovine blizu 1000 eura. No, u Ujedinjenom Kraljevstvu temeljna mirovina iznosi oko 320 funti ili 3520 kuna mjesečno, što je vrlo malo s obzirom na visoke životne troškove. Većina zapadnoeuropskih zemalja ima razvijen drugi (zaposlenički) i treći stup dobrovoljne štednje.
