Tomašević predstavio detalje novog proračuna i objasnio zašto ZET-ovi vozači ne moraju imati COVID potvrde

Zagrebački proračun za 2022. godinu iznosit će 15,12 milijarde kuna od čega 10,19 milijardi iznosi proračun Grada dok se 4,93 milijarde kuna odnosi na proračunske korisnike odnosno gradske ustanove, kazao je na konferenciji za medije gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, koji je najavio i da će biti prodani udjeli u APIS-u te nekih zemljišta.

Prijedlog proračuna Grada Zagreba poslan je u zakonskom roku u Gradsku skupštinu, a u srijedu će cijeli proračun biti dostupan detaljno javnosti. Ima dvije komponente, jedna su takozvani proračunski korisnici - gradske, zdravstvene, obrazovne i sve druge ustanove Grada Zagreba i njihov proračun je 4,93 milijarde kuna dok se druga odnosi na proračun Grada u užem smislu, koji je za sljedeću godinu planiran u iznosu 10,19 milijarde kuna, rekao je Tomašević.

Dio koji se tiče proračunskih korisnika ne tiče se izravno Grada jer oni imaju vlastite prihode i račune te namjenske prihode i u dobrom djelu ih financira država, kazao je te objasnio da je taj iznos povećan u odnosu na lani jer se povećala osnovica za plaće u javnom sektoru koje financira država.

Proračun za 1,1 milijardu kuna veći nego 2021.

Ukupni proračun je za 1,1 milijardu kuna veći u odnosu na rebalans proračuna za 2021. jer intenzivira poslijepotresnu obnovu Zagreba te nastavlja stabilizirati fijancije Grada, a planiran je u skladu s makroekonomskim predviđanjima stope rasta od 6,6 posto u 2022.

''Konsolidacija gradskih financija ostaje prioritetan zadatak ove Gradske uprave, uz snažno intenziviranje svih aktivnosti u obnovi od potresa, prije svega zgrada javnih namjena kao što su škole i kulturne ustanove, te ostvarenje zelenih i pravednih ciljeva - to su važne prilike za dugoročni razvoj grada", istaknuo je Tomašević.

''Grad će iduće godine otplatiti 700 milijuna kuna dospjelih dugova više nego u 2021. godini te je prvi put u povijesti, kako je rekao Tomašević, ''otkako on prati gradsku politku'', planiran suficit od 300 milijuna kuna, a prema prošlogodišnjoj odluci Gradske skupštine rezerviran za pokriće akumuliranog manjka iz godina prije 2019. kako bi se skratili rokovi plaćanja.

Troškovi redovnog proračuna odnosno redovnih proračunskih stavki manji su za sedam posto, odnosno iskazuju oko 700 milijuna kuna ušteda. Grad će u 2022. za plaće rukovoditeljima u Gradskoj upravi isplatiti 34 milijuna kuna manje nego u ovoj godini, a na vijećničkim i drugim naknadama za članove upravnih vijeća uštedjet će dodatnih 30 milijuna kuna u odnosu na 2021. kao i više od 24 milijuna kuna na troškovima čuvanja gradske imovine, zatim jednak iznos na troškovima računalnih usluga te 283 milijuna kuna na mjeri roditelj odgojitelj.

Prihodi se povećavaju na tri stavke

Prilikom planiranja proračuna za 2022. godinu prepoznata je  mogućnost ostvarivanja dodatnih proračunskih prihoda u odnosu na 2021. godinu, i to u visini 1,5 milijardi kuna, iz čega valja izdvojiti 520 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti EU, novac koji će biti uložen u poslijepotresnu obnovu javnih zgrada, te dodatnih 680 milijuna kuna prihoda od prodaje financijske i nefinancijske imovine, kao i 415 milijuna kuna dodatnih prihoda od poreza u odnosu na 2021. godinu.

''Što se tiče prihoda, povećavaju se na tri stavke. Osim Fonda solidarnosti tu je prihod od prodaje imovine koji je znatno veći jer idemo u prodaju manjih zemljišta, poslovnih prostora i udjela u tvrtkama poput APIS-a, a povećavaju se i prihodi od poreza, koji su planirani da se uvećaju za 400 milijuna kuna'', rekao je Tomašević.

Među prioritetima razvojnih stavki proračuna, prvenstveno je istaknuo poslijepotresnu konstrukcijsku obnovu u vrijednosti 287 milijuna kuna, projekt cestovne denivelacije na Slavonskoj aveniji na Žitnjaku vrijedan 90 milijuna kuna, izgradnju i otvaranje tri do četiri nova dječja vrtića 2022. godini vrijedna 67 milijuna kuna, a najavio je i osam vrtića do 2023. dok je za iduću godinu planirano i jačanje programa stipendija od 48 milijuna kuna.

Grad će u obnovi privatnih zgrada sudjelovati sa 160 milijuna kuna jer po zakonu trebaju ići u sufinanciranje privatnih zgrada s 20 posto, a ove godine je Grad nominalno naveo 82 milijuna kuna za tu stavku, no Tomašević je upozorio da tu nije potrošeno gotovo ništa.

Za cjelovitu obnovu 13 škola i jednog učeničkog doma planirano je 550 milijuna kuna, no plan je povući sredstva iz Nacionalnog plana oporavka.

"Ogromna stavka proračuna je 965 milijuna kuna koliko nam ide na otplatu duga koji smo naslijediti. U odnosu na 242 milijuna kuna koliko je lani išlo na otplatu duga ovo je znatno povećanje. Mi po Zakonu to moramo platiti. Dug je prema bankama, državi. Mi smo za seadm posto smanjili rashode proračuna", rekao je Tomašević.

Također, najavio da će obnoviti Hrvatski prirodoslovni muzej i proširiti kapacitete te obogatiti sadržaje, naime, predvidjeli su 22 milijuna kuna u proračunu i planira se 35 milijuna iz europskih fondova. Što se tiče prodaje zemljišta u slučaju Paromlina kazao je da to nije u planu jer je želja koristiti to zemljište za izgradnju gradske knjižnice, a za Gredelj i Zagrepčanku treba prostorni plan i prodaja nije realna u idućoj godini.

Grad Zagreb planira zadržati nadstandardne socijalne transfere stanovništvu i ne misli rezati njihove pojedinačne iznose, doznaje se u Gradskoj upravi, a ne planira se ni dirati u subvencije za prijevoz koje Grad isplaćuje ZET-u, naime, one će i rasti u odnosu na balansirani proračun iz 2021. za 59 milijuna kuna. Međutim, i dalje je otvoreno pitanje hoće li doći do rasta cijena ZET-ovih karata.

Pročitajte i ovo Grad grca u dugovima Sve je na stolu: Već se nagađa koliko bi neki računi za komunalije Zagrepčanima mogli rasti
Pročitajte i ovo Grad grca u dugovima Sve je na stolu: Već se nagađa koliko bi neki računi za komunalije Zagrepčanima mogli rasti

Startala šira primjena COVID potvrda

Prvi je dan šire primjene COVID potvrda, a Tomašević je iznio zasad poznate im brojke: ''Mislim da su tri zaposlenika bila pozitivna, nemam podatak koliko je ukupno ljudi testirano. Moram reći da je logistički bilo vrlo izazovno da se za ovako velik broj ljudi organizira testiranje''.

Upitan zašto ZET-ovi vozači ne trebaju COVID potvrde, objasnio je da je takvo objašnjenje došlo iz Nacionalnog stožera civilne zaštite jer se ne testiraju putnici pa ne trebaju ni vozači dok se nalaze u vozilima, ali kad ulaze u zgrade, onda moraju biti testirani.

“Naravno da dio ljudi ima problema s time, ali nije bilo incidenata u tome smislu. Očekujem da će tako biti i dalje. Moram naglasiti da smo sukladno odluci Stožera dužni tražiti potvrde ili dokaz o testiranju, a ti troškovi padaju na Gradsku upravu, odnosno poduzeća i ustanove. Ne znam koliko ćemo to moći financirati iz sredstava koja nismo planirali”, rekao je Tomašević i dodao da je bilo onih koji su odbili testiranje.

Na pitanje što će biti s onima koji će nastaviti odbijati testove, rekao je da bi pričekao da vidi kako će država reagirati i riješiti tu pravnu situaciju.