Osim što želi veće plaće, dio sindikalne ekipe nije želio da Hrvati rade do 67. godine života, pa je Sabor u hitnoj proceduri dobnu granicu za mirovinu vratio na 65. godinu života. Ima još promjena.
Bilo da radite na skeli kao građevinski radnik ili u uredu, da biste stekli uvjete za mirovinu, po novom zakonu dovoljno vam je doživjeti 65. godinu života.
Umjesto s dosadašnjih 67 godina života i 15 mirovinskog staža, u starosnu mirovinu može se s navršenih 65. Dugogodišnji osiguranici, s minimalno 41. godinom staža, u starosnu mirovinu umjesto sa 61 godinom moći će sa 60.
Dob za odlazak u prijevremenu mirovinu sa 62 godine mijenja se u 60, a penalizacija s dosadašnjih 0,3 posto, po mjesecu ranijeg umirovljenja, pada na 0,2 posto.
"Mi zapravo nemamo uvjete čak niti raditi do 65. Nama je godine zdravog života u odnosu na one u Europi su za pola kraće nakon 65 godina starosti, mi živimo jedva pet godina zdravih nakon 65, europljani prosječno više od 10", napominje Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Sindikati su u svojoj borbi uspjeli, ali poslodavci strahuju kako će nova pravila dovesti do sve manjeg broja radno aktivnog stanovništva.
"Poslodavci svakako žele da zaposlenici ostanu u svijetu rada što duže, jer na taj način ćemo lakše financirati, pa nek mi bude dozvoljeno reći, preveliki državni i javni sektor. Ako ljudi odlaze ranije u mirovinu, da je to manje punjenje fonda mirovinskog, a ako ostanu duže, da stvaraju dodane vrijednosti, onda je to pozitivnije", napominje Ivan Bračić iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Ipak, ako se pita Krešimira, koji je prije nekoliko godina pokrenuo vlastiti posao i zaposlio 20 ljudi, radnike nije dobro tjerati ni na što.
"Ako je zaposlenik zainteresiran radit do 67., a dobar je, ja ne bi imao ništa protiv da radi, ali da mu je to zakonska obveza, to je totalna glupost, dobivam nemotiviranog radnika koji radi samo zato jer mora, a takvi ne trebaju niti jednom poslodavcu", uvjeren je poduzetnik Krešimir Dvorski.
Rad do 65, izračunala je država, imat će i nepovoljan efekt na proračun. Vlada se požalila da će zbog ovih promjena, u iduće dvije godine, morati osigurati dodatnih 127 milijuna kuna.
Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr
Pravila objave komentara