Na sjednici Vlade u četvrtak na dnevnom su redu bile i izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima se vraća​ granica​ za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina. Premijer Plenković govorio je o štrajku u školama, a predstavio je i nove blagdane.

Galerija


Premijer se na početku sjednice Vlade osvrnuo na štrajk u školama. 

"Najprije da izrazim žaljenje zbog štrajka koji se događa. Po mom uvjerenju, nije postojao opravdan ni razuman razlog. To govorim iz poštovanja prema učiteljima, profesorima, učenicima, djeci. Govorim stoga što je Vlada provela jednu od najvažnijih reformu koja je važna za konkurentnost. Važna je za opće znanje, za tržište rada, za poznavanje domovine, naših običaja, povijesti", rekao je Plenković i dodao da Vladine prijedloge iz "njemu nedokučivih razloga" sindikati nisu prihvatili. Pozvao je sindikate da budu razumni i racionalni. 

"Samo temeljem kolektivnog ugovora svi javni službenici su dobili plaću veću od 11 posto. To nije malo, nije ni idealno, svi bi htjeli 100 posto, ali to nije realno", rekao je Plenković, dodavši da je Vladi uvijek cilj riješiti pitanja i učiniti sve što može in favorem zaposlenika.

Komentirao je i najavu cirkularnog oblika štrajka, što su jučer rekli sindikati. "To je jedna kreativna metodologija štrajka, meni se čini apsurdno i nepotrebno. Raditi štrajk u varijanti da sad dobijete četiri u odnosu na šest posto, koliko tražite, nepotrebno je. To nije volja za kompromisom, nego volja za opstrukcijom. Nadam se da će razum sigurno prevladati", rekao je premijer.

  

Izmjene Zakona o blagdanima

Premijer je govorio i o izmjenama u rasporedima državnih blagdana. Novi stari Dan državnosti bit će 30. svibnja. Misli da građane za taj datum vežu uspomene.

"Ideja je da u 2020., kad bude 30. obljetnica tog prvog 30. svibnja, stvari stavimo na svoje mjesto, Vjerujemo da će 30. svibnja kao Dan državnosti dovesti do respekta hrvatskih građana prema državi i prema institucijama", objasnio je.

Uvodi se i novi blagdan, 18. studenoga. Bit će to Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.

Plenković je govorio i o izmjenama u spomendanima (koji su radni dani) pa će se tako 12. siječnja, osim dana kad se slavilo Međunarodno priznanje RH, od iduće godine slaviti i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. 

Uvodi se i spomendan Dan Europe, 9. svibnja, kao dan kad ćemo se sjećati pobjede nad fašizmom dok će 23. kolovoza biti Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima.

Bivši Dan državnosti, 25. lipnja, također postaje radni dan, spomendan Dan neovisnosti. Dan Hrvatskog sabora bit će 8. listopada, koji je do sada bio Dan neovisnosti.

Raspored blagdana sada izgleda ovako:

1. siječnja Nova godina

6. siječnja Bogojavljenje ili Sveta tri kralja

- Uskrs i Uskrsni ponedjeljak

- Tijelovo

1. svibnja Praznik rada

30. svibnja Dan državnosti

22. lipnja Dan antifašističke borbe

5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

15. kolovoza Velika Gospa

1. studenog Svi sveti

18. studenog Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

25. prosinca Božić

26. prosinca Sveti Stjepan

Vraćanje granice za mirovinu sa 67 na 65 godina

Na dnevnom redu sjednice Vlade RH bile su i izmjene Zakona o radu i još pet pripadajućih zakona.

To su Zakon o državnim službenicima, Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju), koji definiraju dob u kojoj je moguće zadržati se u svijetu rada.

Na dnevnom redu bila je i izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima se vraća​ granica​ za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina te smanjuje penalizacija s 0,3 na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja.

Vraćanje granice​ za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina  bio je jedan od zahtjeva referendumske inicijative "67 je previše" koja je za to prikupila više od 700 tisuća potpisa, a Vlada je ovim izmjenama, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović u cijelosti preuzela njihove prijedloge uvažavajući činjenicu da je neosporno prikupljen dovoljan broj vjerodostojnih potpisa.

"Unatoč tome što ćemo, poštujući volju više od 700 tisuća građana, prihvatiti prijedloge izražene kroz inicijativu, za vraćanje dobne granice za ostvarivanje starosne mirovine na 65 godina i prijevremene starosne mirovine na 60 godina života, Vlada ne odustaje od poticanja dužeg ostanka u svijetu rada i kasnijeg ostvarivanja mirovine. Naravno, za one osobe koje mogu i žele raditi nakon 65 godine života, tj. do 68. godine života te se, uz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, predlaže i izmjena radnopravnih propisa u tom smislu", rekao je.

"Svojevrsna ravnoteža"

Na taj se način, istaknuo je Aladrović, ublažavaju negativne posljedice i uspostavlja svojevrsna ravnoteža između zahtjeva građanske inicijative i osiguranja dugoročne održivosti mirovinskog sustava, kao i dugoročne adekvatnosti mirovina.

Izmjenama Zakona o radu povećava se propisana dobna granica za prestanak ugovora o radu sa 65 na 68 godina života, a izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju predviđeno je da pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto važećih navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik bi ostvarivao kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a sada je to sa 62 godine i 35 godina mirovinskog staža.

Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivao bi sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Izmjenama se propisuje i polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine (penalizacija) od 0,2 posto umjesto od 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu.

Produljuje se i prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene - umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine.

Izmjenama Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) temeljem izmjena Zakona o radu predlaže se povećanje dobne granicu za prestanak ugovora o radu (službe) po sili zakona s 65 godina života (i 15 godina mirovinskog staža) na 68 godina života, a tko želi moći će otići u mirovinu prije navršenih 68 godina života, uz sporazumni prestanak rada (službe) ili otkaz.

Premijer: "Ovo nije kapitulacija"

Premijer Andrej Plenković iznenadio je u rujnu rekavši kako će u potpunosti preuzeti prijedloge inicijative "67 je previše" i Hrvatskom saboru uputiti prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Mnogi su to protumačili kao Vladin poraz. 

"Ovo nije kapitulacija, ovo je izražavanje akceptiranja volje građana. Ja to ne bih nazvao kapitulacijom, nego političkim odnosom prema građanima RH, shvaćanjem njihovih traženja, shvaćanjem 711.000 ljudi koji su dali svoje potpise za nešto. Mi smo odgovorna vlada, tako se i ponašamo prema hrvatskim građanima", kazao je Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava.

Inicijativa "67 je previše" zalagala se za povratak dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina i za umanjenje penalizacije prijevremenih mirovina, za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, a ne za kažnjavanje svih onih koji ne mogu ili ne žele raditi dulje od 65 godina. Zbog toga su i organizizirali referendum.