U sporazumu se formulira da arbitražni sud odlučuje o doticaju Slovenije s otvorenim morem, a ne da razmotri ima li Slovenija to pravo. 'Tu se unaprijed stvara odluka suda o tome pitanju, jer sud mora postupiti onako kako su mu stranke, Hrvatska i Slovenija, naložile u arbitražnome sporazumu', kaže Rudolf i dodaje da tu sud može djelovati na samo jedan način. Naime, sud treba utvrditi morski prolaz koji će pripasti Sloveniji, a koji je sada dio hrvatskog državnog teritorija. 'Jedino se tako može spojiti Sloveniju s otvorenim morem. Ma koliko formulacija u engleskom tekstu sporazuma bila neprecizna, ne znam koji je to drugačiji način na koji bi arbitražni sud ostvario spoj Slovenije s otvorenim morem', objašnjava akademik Davorin Rudolf, stručnjak za granična pitanja.
Pročitajte i ovo
Upozorava da nacrt arbitražnog sporazuma omogućava donošenje odluke po kojoj će se Hrvatska u koridoru morati odreći dijela svoga mora, morskog dna i podzemlja sa svim prirodnim bogatstvima u njemu. Hrvatska će se morati odreći i zračnog prostora iznad koridora u korist Slovenije ili će svoje more morati pretvoriti u otvoreno more, odnosno u more koje nije pod ničijim suverenitetom.
Iz sporazuma Račan-Drnovšek iz 2001. godine predviđa se da će širina koridora kojim Slovenija dobiva izlaz na otvoreno more bio bi širok 5,4 km i dug 26 kilometara. Rudolf naglašava kako u arbitražnoj odluci te dimenzije mogu biti drugačije. Rudolf naglašava kako jednostrana izjava koju namjerava objaviti naša Vlada, istodobno s potpisivanjem arbitražnoga ugovora, o tome da Hrvatska neke stavke neće priznati, ne obvezuje arbitražni sud, a ni Sloveniju. 'Ne može jedan država svojim jednostranim internim aktom preinačiti ili drugačije interpretirati ono što je u isto vrijeme u dvostranom međunarodnom ugovoru prihvatila. Hvatska i Slovenija morat će izvršiti arbitražnu presudu u cijelosti', naglašava Rudolf.
Dokle će se vući koridor? Do Crne Gore?
Ako dobije teritorijalni koridor, Slovenija automatski stječe pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava Jadrana, u smieru juga, primjerice ekskluzivno pravo crpljenja plina i nafte. Ukoliko dobije teritorijalni koridor, Slovenija bi mogla steći i pravo jednostranog proglašenja u moru izvan Tršćanskoga zaljeva u smjeru juga svoga gospodarskog pojasa. 'Valja imati na umu da se otvoreno more nalazi tek pred područjem Crne Gore. Hrvatska ima ZERP, a Italija svoj ekološki pojas, pa u dijelu Jadrana između Hrvatske i Italije nema otvorenoga mora. Dokle će sud vući koridor? Do Crne Gore?, upozorava Rudolf. Naglašava da će ukoliko Slovenija dobije koridor s otvorenim morem, Hrvatska izgubiti jedinu izravnu granicu s Italijom.
Rudolf upozorava kako je spor sa Slovenijom imao dalekog odjeka pa su tako u BiH već su izraženi zahtjevi za po ugledu na Sloveniju. Upozorava da se u sve može uključiti i Crna Gora koja može zakomplicirati načelno postignuti dogovor o rješavanju graničnoga pitanja u Boko kotorskome zaljevu pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu. Rudolf upozorava na važnost sastavljanja arbitražnog suda. 'Po jednoga će imenovati Hrvatska i Slovenija, a trojicu arbitara Europska komisija s popisa koji je sada, na svoju ruku, ponudio ambiciozni povjerenik EK Olli Rehn. Predloženi su pretežito anonimni stručnjaci bez ikakva sudačkoga iskustva. Po kojemu su kriteriju izabrani?', pita se Davorin Rudolf.
>> Je li strah od arbitraže opravdan?
Zaključuje da je arbitražni sporazum koji je nedavno dogovoren u Ljubljani i Zagrebu loša verzija arbitražnog nacrta ugovora Račan - Drnovšek iz 2001. 'U Račanovu nacrtu u koridoru bilo je predviđeno otvoreno more, a u sadašnjemu nacrtu, uz tu varijantu, moguće je gore rješenje: dodjeljivanje hrvatskoga teritorija u koridoru Sloveniji', naglašava Rudolf.
