Hrvati su prošle godine na bolovanju proveli više od 21 milijun dana. To znači da je dnevno u prosjeku bilo oko 69.000 bolesnih, a prosječno trajanje bolovanja je 13 dana. Kontrolori su pregledali oko 39.000 pacijenata i kartona i zaključili njih 13.000. Dakle, trećina kontroliranih bolovanja je neosnovana.
"Ne radi se o lažnim bolovanjima. To su bolovanja koja su imala indikaciju da budu otvorena. Ona su samo prekomjerno trajala ili u momentu kontrole HZZO-a više nije bilo medicinskih indikacija za ta bolovanja i zato su ona zatvorena", objasnio je glasnogovornik HZZO-a Nenad Korkut.
Liječnici kažu da kod dugih bolovanja problem radi stara boljka – liste čekanja.
"Dugo se čeka na određene dijagnostičke postupke, a samim time na određenu terapiju, bila fizikalna ili onkološka terapija. Znači, pacijenti imaju problem s dobivanjem termina. U tom trenutku liječnik obiteljske to bolovanje ostavlja otvoreno", rekla je Mirela Marković iz Koordinacije obiteljskih liječnika.
Otvoreno je tri posto bolovanja više nego godinu prije. Na teret HZZO-a ih je gotovo četiri posto manje, a na teret poslodavaca 10 posto više. S tim da je izolacija bilo 64 posto manje nego godinu prije.
Teret na leđima poslodavaca
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu da su ta kratka i česta bolovanja neopravdano visok teret na leđima poslodavaca. Potrebna je, kažu, temeljita reforma.
"Neke zemlje su posegnule za institutom 'dana za bolest'. To su dani bolovanja koji nisu na teren nikoga. Niti na teret poslodavca, niti na teret ikoga. U prvih, recimo, tri do pet dana, nisu na teret poslodavca niti HZZO-a, ali je pronađen model kako da se odgovori na manje respiratorne probleme", rekla je HUP-ova Milka Kosanović.
Pročitajte i ovo
Kad smo kod poslodavaca, one koji od početka ovog mjeseca zatraže kontrolu bolovanja svog zaposlenika dočekat će novost.
"Moraju obrazložiti sumnju zbog čega misli da je njegov zaposlenik otišao neopravdano na bolovanje", rekao je Korkut.
Bolovanja na se najčešće otvaraju zbog koštano-zglobnog sustava, respiratornih, kardiovaskularanih i malignih bolesti, a povećao se broj bolovanja zbog mentalnih poremećaja.
Najčešće se bolovalo u Zagrebu, Rijeci i Krapini, a najmanje u Dubrovniku, Slavonskom Brodu i Virovitici. Kad se podvuče crta, trošak bolovanja na teret HZZO-a penje se na gotovo 217 milijuna eura.
Novi lijekovi na popisu HZZO-a
Na Osnovnu listu lijekova uvršteni su darvadstrocel (Alofisel) za liječenje perianalnih fistula u bolesnika s Crohnovom bolešću, abrocitinib (Cibinqo) za liječenje teškog atopijskog dermatitisa, filgotinib (Jyseleca) za liječenje reumatoidnog artritisa, polatuzumab vedotin (Polivy) za liječenja difuznog B velikostaničnog limfoma i lijek ponesimod (Ponvory) za liječenje relapsno-remitirajuće multiple skleroze, navodi se u priopćenju HZZO-a o novim lijekovima na listi od kojih su neki kliničke paralele postojećim lijekovima.
Na Dopunsku listu lijekova stavljen je novi lijek opikapon (Ongentys) za liječenje uznapredovalog stadija Parkinsonove bolesti.
Pročitajte i ovo
Povećane su cijene za pomagala kod šećerne bolesti, očna i tiflotehnička pomagala, pomagala za disanje, ortoze i ortoproteze te tzv. druga pomagala koja koriste oboljeli od malignih bolesti.
U HZZO-u napominju da su cijene pomagala s Osnovne liste povećane na temelju pojedinačnih zahtjeva predstavnika proizvođača, a radi osiguranja kontinuiteta opskrbe.
