Nižemo turističke rekorde, ali neizvjesno je hoćemo li imati dovoljno sezonaca

Da bi gostima pružio kvalitetnu i brzu uslugu, Marku Biloglayu u kafiću nedostaju još dva sezonca. Na natječaj mjesecima nema odgovora.

Pročitajte i ovo MI NISMO ISTI Ministar turizma u Saboru napao IDS: "Vi zastupate rentijere, a mi smo objavili rat rentijerstvu" Turizam sreće Ova balkanska zemlja postala je hit destinacija: Milijuni dolaze po nove zube ili ljepše grudi

''Nitko ne dolazi uopće, ni pita za posao. Većina ljudi odlazi vani. Otvara se sve više restorana, kafića'', pojašnjava on.

Turista je sve više, što su pokazali i rekordni uskrsni praznici. Iako i travanj uskoro završava, pitanje hoćemo li uspjeti upotpuniti broj potrebnih sezonaca - još uvijek nije dobilo konkretan odgovor.

''Činjenica je da će nam ovo ljeto nedostajati 10 tisuća sezonaca'', kaže Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga

U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava veliku nadu polažu u mjere aktivne politike zapošljavanja: ''U mjere obrazovanja uključit ćemo 9.500 osoba, posebno imajući u planu obrazovanje za zanimanja koja nedostaju na tržištu rada pa tako i u djelatnostima turizma i ugostiteljstva.''

Glavni problem, čini se, zasad ostaje neriješen - poslodavci grčevito traže radnu snagu, a istovremeno je na Zavodu 210 tisuća nezaposlenih.

''Apsurd je. Međutim ne idu radit u turizmu iz razloga što su niske plaće, što se zapošljavaju na 3,4,5 mjeseci. Ostatak godine ne znaju gdje će'', kaže Anić.

Potpuno drugačiju priču ima Milena, nezaposlena diplomirana ekonomistica koja je spremna raditi i kao sezonac. No, tvrdi da priliku ne može dobiti.

''Zato što imam visoku stručnu spremu, a nitko me ne želi primiti sa srednjom stručnom spremom, jer sam veliki trošak. Ja sam spremna raditi sve što mi se ponudi, ali poslodavci nisu baš tako pristupačni kako se čine'', objašnjava Milena.

Da medalja ima i drugu stranu, upozoravaju upravo oni koji nude radna mjesta. Apsurdni nesrazmjer broja nezaposlenih i sezonaca kojih nedostaje, kažu, odraz je loših hrvatskih zakona.

''Nekim ljudima je dovoljno da dobiva sa Zavoda tisuću, dvije kuna, i misli: 'Bolje mi je i to nego da idem raditi za 4-5 tisuća kuna'. I oni se zadovolje s tim, ali to nije rješenje. I tu država treba zauzeti stav'', kaže Knežević.

Ali korjenite promjene najčešće dugo traju. A hrvatski turizam za zadovoljavajuću količinu radne snage treba brza rješenja, jer sezona - samo što nije.