Nezavisni odvjetnik Suda EU-a, Estonac Priit Pikamae, smatra da taj sud nije nadležan u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici, objavljeno je u srijedu u Luxembourgu.

Galerija


Mišljenje nezavisnog odvjetnika Priita Pikamaea, koji smatra da taj sud nije nadležan u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske, kao ni odluka Suda EU-a koja se očekuje negdje u proljeće sljedeće godine, ne odnosi se na sadržaj slovenskih prigovora, nego samo na pitanje je li Sud EU-a nadležan ili nije za to pitanje.

Vezani članci Raiffeisen bank (Foto: AFP) Anica Milivojević vs. Raiffeisen banka: MVEP utvrdio kako su presude Suda Europske unije obvezujuće Marin Škibola (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Škibola se ne osjeća odgovornim: ''Sud EU-a donio je sramotnu odluku protiv hrvatskih oštećenika''

Nezavisni su odvjetnici posebnost Suda EU-a. Mišljenje nezavisnog odvjetnika ne obvezuje Sud. Nezavisni odvjetnik ne zastupa ničije interese, ni stranaka, ni javnosti, nego samo daje stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima.

Na temelju mišljenja nezavisnog odvjetnika teško da će se moći nazreti odluka Suda. Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem Suda EU-a, a to je slučaj i s ovom slovenskom tužbom, Sud slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika u oko polovici slučajeva. U predmetima koji se vode pred Malim vijećem, odluke Suda u oko 80 posto slučajeva u skladu su s mišljenjem nezavisnog odvjetnika.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović komentirala je na Twitteru mišljenje nezavisnog odvjetnika za koje kaže da potvrđuje hrvatsko stajalište. 

"Kao što sam već istaknula - arbitraža je mrtva, a Slovenija je sama priznala svoje skandalozne radnje koje su dovele do propasti arbitražnog postupka. Jedino trajno rješenje je dijalog i bilateralni pregovori. Što prije to Slovenija shvati, prije ćemo riješiti ovo pitanje", napisala je predsjednica.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi da Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, šengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.

Stajalište Hrvatske je da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU-a, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije. Hrvatska drži da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.

Na Sudu EU-a o sadržaju slovenskih prigovora nije se ni raspravljalo. Do sada je jedino 8. srpnja ove godine održana usmena rasprava o nadležnosti. Odluči li Sud da nije nadležan, postupak se automatski okončava. U slučaju da se proglasi nadležnim ili djelomično nadležnim, uslijedit će rasprava o sadržaju, a nakon toga slijedi odluka Suda.

Na raspravi u srpnju Hrvatska je istaknula da Sud EU-a nije nadležan u ovom slučaju jer su granice između dviju zemalja pitanje međunarodnog, a ne europskog prava, da je bit spora to kuda se proteže granica, a ne tumačenje prava EU-a. Hrvatska smatra da bi jedina pravna podloga za ovaj spor pred Sudom EU-a mogao biti članak 273. Ugovora o EU-u.

Članak 273. nudi mogućnost članicama EU-a da pred Sudom EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu. Ukratko, ako se neki spor među članicama ne tiče konkretno prava Europske unije, onda se sud EU-a o njemu ne može očitovati, osim ako se same članice u tom sporu ne dogovore da mu problem zajedno iznesu u okviru postupka iz 273. članka Ugovora o funkcioniranju EU-a.

Slovenija, s druge strane, drži da je arbitražna presuda činjenica, da je granica tom presudom utvrđena i da se može pregovarati samo o njezinoj provedbi.

Slovenija vjeruje da će se sud EU ipak proglasiti nadležnim

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je, reagirajući na ocjenu neovisnog odvjetnika da sud EU nije nadležan za slovensku tužbu protiv Hrvatske vezano uz priznavanje odluke arbitražnog suda o granici, upozorilo da takvo stajalište za sam sud u nastavku procedure nije obvezujući.

"Sud EU-a nije vezan uz mišljenje nezavisnog odvjetnika niti je ono za sud obvezujuće, nego je samo jedan od koraka u sudskoj proceduri", navelo je u priopćenju za javnost slovensko ministarstvo vanjskih poslova reagiravši odmah nakon objavljivanja mišljenja neovisnog odvjetnika.

To je mišljenje, kako se navodi, početak sudskog postupka, a Slovenija vjeruje da će sam sud uvažiti pravne argumente koje je iznijela Slovenjija i proglasiti se nadležnim u tom predmetu, te se i sadržajno opredijeliti u odnosu na predmet slovenske tužbe.

Nezavisni odvjetnik Suda EU-a, Estonac Priit Pikamae, smatra da taj sud nije nadležan u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici, objavljeno je u srijedu u Luxembourgu.

Mišljenje nezavisnog odvjetnika, kao ni odluka Suda EU-a koja se očekuje u proljeće sljedeće godine, ne odnosi se na sadržaj slovenskih prigovora nego samo na pitanje je li Sud EU-a nadležan ili nije za to pitanje.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u izjavi je ponovilo i stajalište službene Ljubljane da Slovenija, bez obzira na konačnu presudu suda na kojemu je tužila Hrvatsku, ostaje pri stajalištu kako je za Hrvatsku presuda arbitražnog suda o granici iz 2015. obvezujuća po međunarodnom pravu.

"Postupak pred sudom EU-a nema utjecaja na činjenicu da je odluka kojom je određena granica na kopnu i moru između Slovenije i Hrvatske važeća i da je obvezujuća za obje države. Slovenija kao država koja poštuje vladavinu prava i presude međunarodnih sudova je prihvaćenjem potrebnih zakona provela mjere za provedbu arbitražne presude. Tu svoju obvezu Hrvatska tek mora ispuniti", navelo je slovensko ministarstvo vanjskih poslova.

Slovenska tužba pred sudom EU-a odnosi se na navodno hrvatsko kršenje europskog prava, kako Slovenija interpretira odbijanje Hrvatske da provede odluku arbitara nakon što je taj proces bio kompromitiran od Slovenije.

Hrvatska u slovenskoj tužbi pred sudom EU-a zastupa stajalište da taj sud nije nadležan za slovensku tužbu, jer je pitanje granice stvar međunarodnog, a ne europskog prava.

U Sloveniji za sada nema drugih reakcija na mišljenje neovisnog odvjetnika o nenadležnosti suda, koje bi se moglo protumačiti suprotno stajalištu Slovenije.

Izjavu o tome mogao bi rano popodne iznijeti slovenski državni vrh, nakon tradicionalnog sastanka predsjednika države, predsjednika vlade i predsjednika parlamenta pred kraj godine, kad se raspravlja o aktualnim političkim pitanjima.

Kako je navedeno u priopćenju ureda predsjednika države Boruta Pahora uoči sastanka, pitanje arbitražnog spora s Hrvatskom bit će jedna od tema tog sastanka, pri čemu će Pahor sugerirati da slovenska politika o tom pitanju zauzme jedinstveno stajalište prema kojemu je arbitražna odluka o granici definitivna i za obje strane obvezujuća.

Odluka u prvoj polovici iduće godine

Sve je pratila i reporteraka Nove TV Katarina Alvir koja kaže da ovo jesu dobre vijesti i pozitivan signal.

"Znamo da Slovenija na sve moguće načine nastoji prisiliti Hrvatsku da provede odluku Arbitražnog suda i ova tužba pred sudom Eu je jedan od načina. Međutim, znamo da ni ova odluka nije konačna, konačnu odluku donosi Europski sud i to negdje u prvoj polovici iduće godine. Ona može slijediti ovo mišljenje neovisnog odvjetnika. Ako ga slijedi to znači da se cijeli postupak automatski okončava. Ako ne, onda tek slijedi rasprava o sadržaju slovenske tužbe i tek tada odluka", rekla je Alvir i dodala da ako odluka suda bude ovakva, u vodu pada i argument Slovenije o ulasku Hrvatske u Schengen.

"Argument Slovenije za blokadu je bio da Hrvatska ne poštuje vladavinu prava. Znači, pravno gledajući, današnje mišljenje znači kako ovo nije pitanje iz europskog prava već iz međunarodnog prava, granica nije utvrđena, a politička poruka koja bi se mogla isčitati je “sjednite i razgovarajte“. Međutim znamo da dvije Vlade nisu sjele i razgovarale već dvije godine, susreću se na marginama međunarodnih skupova. I sutra će se ovdje u Bruxellesu na summitu Europske Unije susresti hrvatski i slovenski premijer", zaključila je Alvir.  

(M.R./Hina)