"Trebamo reagirati prije nego počnu podučavati djecu da je Zemlja stara 6000 godina"

Bivši predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije prof. dr. sc. Neven Budak osvrnuo se u priopćenju na loše stanje u hrvatskom obrazovanju te komentirao aktualne izmjene u sastavu Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje.

Pročitajte i ovo Uredba o koeficijentima Ministarstvo objavilo koliko će rasti plaće učiteljima, Fuchs poručio: "Ovo je najveće povećanje dosad!" Novi udžbenici, tableti... Ministrica Divjak otkrila u koje će se razrede uvoditi novi kurikuli, odabrano 580 novih udžbenika za osnovne i srednje škole

Priopćenje prenosimo u cijelosti.

"Prijedlog novih članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje pokazuje očite namjere vladajuće politike da obrazovni sustav skrene u smjeru retrogradnog konzervativizma i da ga stavi pod ideološki nadzor onih kojima su otvorenost i tolerancija strani. To se ne odnosi na sve predloženike, ali neka imena ne ostavljaju sumnje u namjere predlagača.

Kakav će doprinos odgojno-obrazovnom sustavu dati profesorica s Muzičke akademije koja tvrdi da je 'Za dom spremni' stari hrvatski pozdrav, star barem 450 godina, a to dokazuje citatima iz raznih napjeva i libreta od kojih nijedan nije stariji od 200 godina i ni u jednom se taj pozdrav ne navodi? U njezinoj kritičkoj svijesti svako spominjanje doma ili sintagme 'za dom' znači isto što i ZDS. Dokazuje li takav modus zaključivanja njezine kompetencije u obrazovanju, ili pak u odgoju? Hoće li možda predložiti da taj pozdrav, koji je za nju 'iskonska hrvatska poruka, najdubljeg, najiskrenijeg i najpozitivnijeg naboja' uđe u škole kao znak početka nastave?

Kakav će doprinos odgojno-obrazovnom sustavu dati profesorica s Muzičke akademije koja tvrdi da je 'Za dom spremni' stari hrvatski pozdrav, star barem 450 godina, a to dokazuje citatima iz raznih napjeva i libreta od kojih nijedan nije stariji od 200 godina i ni u jednom se taj pozdrav ne navodi? Što možemo očekivati od predsjednice riječkog ogranka HRAST-a? Zagovaraju li članovi te minorne stranke s nesrazmjerno velikim utjecajem na naš obrazovni sustav (Hrvoje Šlezak je državni tajnik u MZO-u) znanstveni pristup obrazovanju, ili su im miliji inteligentni dizajn i kreacionizam? O tome je ponešto otkrio Mirko Ruščić, biolog izabran na lokalnoj splitskoj listi HDZ-a i HRAST-a, a čiji je izbor za člana ERS-a zbog formalnih razloga poništen. Po njemu se 'iz cjelokupnoga (predloženoga) kurikula može iščitati da je termin ‘prirodoznanstveni svjetonazor’ zapravo istoznačan ‘materijalističkom’ svjetonazoru koji je bio nametnut kao ideologija u prethodnome društvenom sustavu'. To što prirodoznanstveni svjetonazor prevladava u zemljama zapadne demokracije njemu ništa ne govori. Ionako je upitno kakvu to demokraciju HRAST zamišlja. Možda kao onu kakvu zamišljaju katolički demonstranti u Poljskoj, koji su neki dan izvikivali 'Hoćemo vjeru, nećemo demokraciju!'?

HRAST u Ministarstvu, HRAST u Nacionalnom vijeću za odgoj i obrazovanje, HRAST u Ekspertnoj radnoj skupini za provedbu kurikularne reforme – ne trebamo li početi zvoniti na uzbunu prije nego u hrvatskim školama počnu podučavati djecu da je Zemlja stara 6000 godina i da sve vrste od početka svijeta postoje nepromijenjene? Ionako i sada prevelik dio Hrvata vjeruje u to, po čemu spadamo u najnerazvijenije europske zemlje.

Što je pak s onim članovima ovih važnih tijela koji misle da nam je obrazovni sustav dobar, da su učitelji/nastavnici dobri, da su nam djeca najsretnija u Europi? Predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva, Dijana Vican, vjeruje da se novi kurikulumi ne trebaju uvoditi u škole eksperimentalno, jer su naši nastavnici tako dobri da se odmah mogu prilagoditi. Predložena članica NVOO-a, Ljiljana Klinger, misli da obrazovnom sustavu reforma ne treba, jer je 'hrvatsko znanje najveći hrvatski proizvod', ma što to značilo. Predsjednica Ekspertne radne skupine, Jasminka Buljan Culej, misli da se iz jednog dijela jednog istraživanja, kojemu to uopće nije bio glavni cilj, može ustvrditi da su naša djeca najsretnija u Europi.

Nije važno što su učenici na PISA testiranjima ispod prosjeka, što većina učenika ne može završiti školu bez instrukcija, što druga istraživanja pokazuju porast anksioznosti učenika koji se zbog škole moraju liječiti. Možemo li od ljudi koji negiraju sve problem hrvatskog obrazovnog sustava očekivati istinsku želju za promjenom, istinsko nastojanje da se sustav unaprijedi i da djeca postanu njegov fokus?

Razriješenim članovima Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje mandat je istekao u prosincu, nakon čega je ministarstvo javni poziv za nove članove raspisalo tek u veljači. Prijedlog za njihovo imenovanje upućen je na potvrdu Hrvatskom saboru tek u svibnju, a kako Sabor sada ne zasjeda, na imenovanje će se još čekati. Vrhovno obrazovno strateško tijelo ne djeluje već pet mjeseci, ali to nikoga ne zabrinjava. Zašto i bi, kada se s jedne strane u sektoru obrazovanja ne želi išta poduzimati, a s druge se ionako ne cijeni mišljenje stručnjaka?

Ministar pod optužbom za plagijat, nepostojeće Nacionalno vijeće, Posebno stručno povjerenstvo koje donosi odluke bez argumenata i na temelju poznanstva (i stranačke pripadnosti), Ekspertna radna skupina koja se ne može konstituirati niti onda kada se prijavi više od 120 kandidata, 'stručnjaci' koji ne misle da stvari doista treba mijenjati – to je slika naše obrazovne 'hijerarhije' koju krase nekompetentnost, strančarstvo i jednostranost.

Vrijeme prolazi, mladi odlaze, budućnost nam se urušava pred očima. Brine li to one kojima su vlastiti položaji, moć i ideologija važniji od djece i od Hrvatske?

Građani bi svoje mišljenje o stanju u obrazovanju trebali iskazati podrškom akciji 'Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma'. Možemo birati između tramvaja koji može kasniti, ali će doći, i Titanica koji neumitno plovi prema svojoj ledenoj santi. Ja ću na tramvaj."