Sudionici rasprave upozorili su da se kroz prijedlog izmjena Zakona o strancima provlači niz mjera kojima se kriminalizira pomaganje, čak i iz humanitarnih razloga, osobama u neregularnom statusu. Ocijenili su i da se predviđenim novčanim sankcijama dodatno obeshrabruje solidarnost među ljudima. Zakonski akti moraju ići u smjeru sprečavanja ksenofobije i rasizma, a ne ih poticati, smatraju predstavnici Centra za mirovne studije.
Pomaganje osobama u nereguliranom statusu, kad je iz humanitarnih razloga, ne smije biti kažnjivo, rekla je Vanja Bakalović iz Centra i napomenula da su na teritoriju Hrvatske česte situacije u kojima ljudi zbog nemogućnosti povratka u zemlju porijekla ostaju živjeti tu u nereguliranom statusu. "Pomaganje ljudima iz humanitarnih razloga koji zbog nepoznavanja jezika ili pravnog sustava nisu zatražili međunarodnu zaštitu, predstavlja protupravni temelj za kažnjavanje", rekla je Bakalović i ocijenila da u tim slučajevima treba osloboditi građane prekršajne i druge odgovornosti.
Istaknula je i da bi se nedopuštanjem saslušanja stranaca pri donošenju rješenja o odobrenju ili odbijanju ulaska i o protjerivanju, kršilo prava osoba koje traže međunarodnu zaštitu jer se postavlja pitanje kako će se uopće utvrditi potreba za pružanjem međunarodne zaštite bez da se stranca ispita na te okolnosti. "Takvo zakonsko rješenje je u suprotnosti s načelom zabrane vraćanja koje je zaštićeno Ustavom. Onemogućavanje saslušanja stranca suprotno je stečevini Hrvatske i EU, a time se daju i prevelike diskrecijske ovlasti MUP-u koji odlučuje o ulascima stranaca", kazala je.
Upozorila je i da je jedna od osnova za oduzimanje slobode (detenciju) stranca to što ne posjeduje dovoljno financijskih sredstava ili nema osiguran smještaj u Hrvatskoj, što bi prema prijedlogu zakona, trebalo upućivati na rizik izbjegavanja obveze napuštanja europskog gospodarskog prostora. "Nedostatak financijskih sredstava i smještaja po prirodi stvari ne predstavlja okolnost koja ukazuje na postojanje takvog rizika", rekla je Bakalović i upozorila da su moguće zlouporabe te mjere.
U Centru također smatraju da prijedlog kojim se uspostavlja odgovornost raznih subjekata za troškove prisilnog udaljenja stranaca unosi pravnu nesigurnost.
Lidija Pentavec iz Službe za nezakonite migracije Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) rekla je da su uvažili prijedlog Centra za mirovne studije i da pomaganje strancima u nezakonitom ulasku, boravku i kretanju po Hrvatskoj u slučaju humanitarnog pomaganja neće biti kažnjivo.
"Pomaganje koje je počinjeno iz humanitarnih razloga ne smatra se pomaganjem - spašavanje života, sprječavanje ozljeđivanja i pružanje hitne medicinske pomoći. Ako to nije jedan od ta tri razloga, a pružili ste strancu smještaj - ukoliko vas uhvate možete biti kažnjeni za pomaganje, bilo da se radi o osiguranju smještaja ili prijevozu stranca", dodala je.
Vezano za saslušanje stranaca prilikom donošenja odluke o odobravanju ili odbijanju njegova ulaska u Hrvatsku, rekla je da se strancu koji ne ispunjava uvjete za ulazak u Hrvatsku izdaje rješenje o odbijanju ulaska i na to rješenje ima pravo žalbe. Navela je da godišnje otprilike 10.000 osoba dobije rješenje o odbijanju ulaska, a svi preko svoga veleposlanstva imaju pravni lijek putem kojeg se mogu žaliti na odbijanje ulaska.
Novim izmjenama i dopunama Zakona o strancima predložene su, kaže Pentavec, blaže mjere u odnosu na detenciju.
Što se tiče uvjeta zadržavanja stranaca i detencije na graničnim prijelazima, najavila je da će biti strogo propisani uvjeti o prostorijama u kojima će biti zadržani. Alternative detencijskim centrima, kaže, može biti bilo što. "Ako imate stranca koji isunjava uvjete za alternativu i ima rodbinu, može mu se odrediti smještaj kod rodbine. Ako stranac ima financijska sredstva, može si iznajmiti stan. Što se tiče alternative koju bi plaćao MUP, postoji jedino krilo u hotelu Porin, ali intenzivno se traže dodatni objekte", dodala je. (Hina)
