'Ne želimo uzeti novac mirovinskim fondovima za pokrivanje deficita'

'Nema nikakvog razloga za natpise da država želi uzeti novac da bi pokrila neki deficit ili da bi popunila neku rupu u proračunu. To odlučno odbacujemo', izjavio je premijer koji se nakon današnje sjednice Vlade zajedno s potpredsjednicima Damirom Polančecom i Jadrankom Kosor i ministrom financija Ivanom Šukerom obratio novinarima.

Pročitajte i ovo Indeks Zagrebačke burze pao 4,5 posto 'Sanaderova najava šokirala je burzu' Reakcija na Sanaderovu najavu Mirovinski fondovi: Drugi stup nije promašaj

Premijer je objasnio da je riječ o ideji koju su u Vladi dobili od koalicijskih partnera, HSU-a i umirovljeničkih udruga, da tu ideju ozbiljno razmatraju, da ona jučer nije raspravljana na Ekonomskom vijeću nego je samo iznijeta kao ideja te da će posebna radna skupina u idućih 15 dana razmotriti taj prijedlog, predstaviti ga Vladi i raspraviti se na vijeću. Riječ je o načelu dobrovoljnosti - tko hoće može se iz drugog prebaciti u prvi, a tko želi može ostati u drugom stupu, istaknuo je premijer.

>> Vijest o ukidanju drugog stupa je šokirala burzu

Ministar Šuker poručuje da nitko ne predlaže ukidanje drugog mirovinskog stupa. Iznio je i financijske pokazatelje o radu obveznih mirovinskih fondova - od 2002. do danas u fondove je prikupljeno 22,18 milijardi kuna, a imovina im je krajem prošle godine iznosila 22,6 milijardi kuna. Iz toga se vidi mali prinos tih fondova, kazao je objašnjavajući da bi se, uz prosječnu kamatu od 6 posto i s obzirom na godišnje uplate od 4,5 milijardi kuna, dobilo oko 200 milijuna kuna za kamate. Troškovi upravljanja mirovinskim fondovima, menadžera, koji se naplaćuju iz uplata osiguranika, u više od 5 godina iznose 850 milijuna kuna, a država je iz proračuna za Regos izdvojila 800 milijuna kuna, pa je taj ukupan trošak 1,6 milijardi kuna, rekao je Šuker.

Polančec, koji dodaje i oko milijardu kuna za servisiranje državnih obveznica u koje ulažu fondovi, ukupan trošak procjenjuje na 2,6 milijardi kuna. Većina sredstava fondova, 15,8 milijardi kuna, plasirana je u državne obveznice, 2,5 milijardi je u dionicama u domaćem vlasništvu, a ostatak u stranim dionicama, depozitima, investicijskim fondovima.

U 2008., kriznoj godini, u drugi je stup ukupno uplaćeno 4,5 milijardi kuna, a zbog ekonomske krize fondovi su izgubili skoro 3 milijarde kuna na vrijednosti, kazao je Šuker, a premijer dodaje da država, bez obzira na krizu i tržište, ne bi izgubila 3 milijarde kuna vrijednosti. Šuker je odbacio i tvrdnje iz istupa dvojice kreatora mirovinske reforme - Dragana Kovačevića koji, kaže Šuker, priča o Argentini i Davorka Vidovića koji govori o pljački.

>> Mirovinski fondovi: Drugi stup nije promašaj!

'U ovom trenutku 130 tisuća umirovljenika je u nepovoljnom položaju zbog toga što će im mirovine biti 30 do 40 posto manje nego onima koji su samo u prvom stupu', rekao je Šuker naglašavajući da se ne želi stvoriti nova trauma za umirovljenike.

Na upit imaju li projekciju koliko bi ljudi moglo prijeći iz drugog u prvi stup i hoće li se mijenjati stopa za drugi stup, odnosno hoće li se ona eventualno povećavati kao što je bilo i predviđeno samom reformom, čelnici Vlade ističu kako za sada nemaju tu projekciju.

Država već sada iz proračuna izdvaja 15 milijardi kuna za mirovine iz prvog stupa, pa bi se povećanjem izdvajanja za drugi stup moralo smanjiti dio za prvi stup (15 posto), a ako se to ne bi učinilo opteretilo bi se gospodarstvo. Povećanje s 5 na 7 posto je 2,5 milijarde manje novca u državnom proračunu, toliko manje za 1,2 milijuna umirovljenika, rekao je Šuker dodajući da bi se to moralo nadoknaditi iz poreznih prihoda.

Polančec ističe kako sadašnji zakoni ničim ne jamče povećanje izdvajanja za drugi stup na 6, ili 7 posto, nego to ovisi o fiskalnim mogućnostima zemlje. 'Sada umjesto obveze drugog stupa nudimo alternativu - razmislimo i procijenimo želimo li ostati u drugom stupu i dalje s neizvjesnošću hoće li se povećati postotak izdvajanja za drugi stup', kazao je.

Premijer i članovi Vlade više su puta poručili kako se za dva tjedna očekuje prijedlog radne skupine i detaljne analize, a na temelju njih i građani će se moći odlučiti te naveli da sličan model dobrovoljnosti ima Slovačka, a Slovenija i Češka nisu ni uvodile drugi stup.