Kvalitetan hrvatski proizvod želi se probiti na tržište EU.


Hrvatski med jedan je od najcjenjenijih u Europi. Kvalitetan hrvatski proizvod želi se probiti na tržište Europske unije, no količine su još uvijek preskromne. Svemu su kumovali i prošlogodišnji vremenski uvjeti, ali u razvoju hrvatskog pčelarstva pomaže izvlačenje novca iz EU fondova. Iduće godine tražit će se i zaštita istarskoga meda.

Drevni narodi med su nazivali hranom Bogova. Još i danas su nadaleko poznata njegova hranjiva svojstva. Glavni je sastojak medenjaka. Sve prisutniji i u kozmetici. Ukusan je, a i sve šareniji. Slaže se gotovo sa svakom namirnicom.

Vezani članci Andreja Babić iz križevačkog laboratorija za kontrolu kvalitete meda (Foto: Dnevnik.hr) Ne treba vam laboratorij: Znate li kako prepoznati pravi med? Rekordan uvoz meda u RH (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Domaći pčelari vode bitku s uvozom meda: ''Trebamo prestati kukati i pokrenuti se da pokažemo kvalitetu''

Medicinska svojstva njegov su as u rukavu. Pelud ni napredna tehnologija ne može laboratorijski proizvesti.

Može li ovaj hrvatski proizvod pokoriti svjetsko tržište?

Baš poput pčela, hrvatski pčelari, žele se udružiti. Hrvatska proizvodi 7 tisuća tona meda na godinu u 560 tisuća košnica. Za to je zaslužno 11 i pol tisuća pčelara.

Premalo za EU tržište. No Ministarstvo ima rješenje.

'Neminovno je udruživanje jer, na kraju krajeva ulaskom u punopravno članstvo zemalja EU, došli smo na tržište od 500 milijuna stanovnika', objašnjava Zoran Vasić, zamjenik ministra poljoprivrede.

Europa čeka kvalitetan hrvatski med. Tome već pomaže i europski novac. Istra će pak, zajedno sa Slovencima, krenuti put zaštite.

Pčelarima se smiješi svijetla budućnost. Gospodarska je to grana koja raste iz godine u godinu.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook