Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Akademici Miroslav Radman i Slobodan Vukičević u izjavi za javnost ponovno podupiru ministra znanosti i obrazovanja Pavu Barišića u vezi s aferom plagijat. O svemu piše i ugledni časopis Nature.


Ugledni znanstveni časopis Nature objavio je u utorak članak posvećen "skandalu plagiranja" koji je povezan s hrvatskim ministrom znanosti i obrazovanja u kojem ističe kako je Pavo Barišić odbacio pozive da podnese ostavku nakon što je parlamentarni Odbor za etiku otkrio da je kopirao rad drugog znanstvenika.

Vezani članci Slika nije dostupna Ne stišavaju se reakcije: Što znanstvenici misle o Đikićevom odlasku Slika nije dostupna Anđelinović: "Đikićeva odluka da napusti Hrvatsku osobne je naravi"

Znanstvenici u Hrvatskoj ističu da taj predmet postavlja pitanja akademske čestitosti na vrhu istraživačkog sustava, piše Nature i dodaje da je ministar rekao kako za ostavku nema potrebe jer je greška bila samo - "tipografska greška".

Časopis navodi i mišljenja bivšeg pomoćnika ministra znanosti Saše Zelenike, koji kaže da je Barišić u više navrata doveo javnost u zabludu te da "ministar definitivno treba podnijeti ostavku".

Također, predstavlja otvoreno pismo hrvatskog biokemičara na Goethe Sveučilištu u Frankfurtu Ivana Đikića hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, u kojem Đikić smatra da Barišić nije postupio odgovorno i da treba odstupiti.

Nature prenosi i stavove istaknutih hrvatskih znanstvenika koji podržavaju Barišića i tvrde da je predmet prenapuhan, s obzirom na "malu količinu prepisanog teksta".

Navodi i otvoreno pismo oko 100 znanstvenika, uključujući i neke od Barišićevih kolege sa Sveučilišta u Splitu, koji podržavaju ministra, te dodaje izjavu premijera Plenkovića da ostaje uz svoga ministra.

Zelenika ističe da je plagiranje rašireno na hrvatskim sveučilištima te navodi primjer plagijata aktualnog potpredsjednika Hrvatskog sabora Milijana Brkića na Policijskoj akademiji te da je protiv Odbora pokrenuta ustavna tužba kojoj je cilj oslabiti instituciju koja treba poduprijeti znanstveni integritet u Hrvatskoj.

"Medijsko predatorstvo"

U izjavi danoj nakon pisma akademika Ivana Đikića premijeru Andreju Plenkoviću, član Francuske akademije znanosti i umjetnosti, Sveučilišta u Parizu i MEDILS-a u Splitu Miroslav Radman ističe kako "ne vidi ništa pozitivno u metodama recentnoga medijskog predatorstva ciljanog na osobu profesora Pave Barišića" te ocjenjuje da je riječ o "degradaciji kulture civilnog društva akademskih građana od kojih se očekuje njezino obogaćenje i oplemenjivanje".

"Stručne rasprave, akademske, pravne i ostale, tiču se kompetentnih stručnjaka i institucija i - sve do njihovih zaključaka - nemaju razloga ni mjesta na nivou javnosti", ističe Radman.

"U protivnom, gdje bi vodio takav izopačeni proces ako se proširi u medijsko metastaziranje prijevremenih rasprava svih stručnih djelatnosti?" pita Radman i odgovara da bi "vodio u kaos koji bi bio smrt tih djelatnosti".

Radman zaključuje da "samoinicijativno inkvizicijsko moraliziranje potiče sumnju u prirodu motivacije i moral moralizatora".

Član HAZU i Sveučilišta u Zagrebu Slobodan Vukičević ističe da je pismo dr. Đikića sadržajno gotovo identično prvotnoj prijavi za plagijat koju je protiv dr. Barišića nekolicina nastavnika uputila prije gotovo šest godina.

Tu su prijavu pisali znanstvenici koji su – za razliku od dr. Đikića – većim dijelom aktivni na znanstvenome području kojim se inkriminirani članak i bavi, a dva su etička povjerenstva prijavu odbacila još prije nekoliko godina, ističe Vukičević.

Treće je pak povjerenstvo djelovalo u uvjetima u kojima su ga bila napustila tri člana, a njegov je predsjednik, kao prononsirani politički aktivist, suočen s optužbama za sukob interesa upravo u odnosu na dr. Barišića, kaže Vukičević i dodaje kako je "doista neobično da dr. Đikić plagirajući (već odbijene) prijave za plagijat kani, iz daljine Palo Alta, promijeniti razinu profesionalne etike u hrvatskoj znanosti".

"Ovakve rasprave odvlače fokus s ključnih problema u hrvatskoj znanosti i izlaze iz akademske u političku sferu djelovanja, što nije način rješavanja takvih problema", kaže akademik Vukičević i zaključuje da Hrvatska ima mnogo izvrsnih znanstvenika i "ne postoji niti jedan razlog" da novinari stalno izvlače kao mjerilo znanstvene etičnosti one koji ne sudjeluju u hrvatskome svakidašnjem znanstvenom životu. (Hina)