Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Područje rada i zapošljavanja te sustav pravosuđa, područja su u kojima je diskriminacija najraširenija u Hrvatskoj prema uvjerenju 1300 sudionika istraživanja o stavovima i razini diskriminacije što su je u prošloj godini proveli Centar za mirovne studije, vladinog Ureda za ljudska prava te Ured pučkog pravobranitelja.


O diskriminaciji u području rada i zapošljavanja izjasnilo se 58 posto ispitanika, dok je na drugom mjesto pravosuđe sa 30 posto. Po raširenosti diskriminacije slijede postupanje policije (24 posto), zdravstvena zaštita (22 posto), obrazovanje (20 posto), socijalna skrb (17 posto), mediiji (18 posto) itd. Među najranjivijim skupinama su, prema mišljenju građana, homoseksualne osobe, siromašne osobe, Romi te teški bolesnici. Čak 64 posto ispitanika odgovorilo je da su i sami bili diskriminirani te su se u najvećem broju (28 posto) diskriminaciji sami suprotstavili fizički ili verbalno (18 posto).

Vezani članci Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica Malenica o lokalnim izborima i reformi pravosuđa: "Cilj nam je smanjiti broj sudskih postupaka" Adrijana Jurišić: Supruga poginulog biciklista - 9 Lokalni moćnik usmrtio biciklista, vratio se ukloniti dokaze pa pobjegao. Osudili ga na godinu dana, obitelj je shrvana: "To je neoprostivo"

Programski voditelj Centra za mirovine studije Gordan Bosanac ističe kako to pokazuje da građani nemaju povjerenja u institucije i nisu upoznati sa svojim pravima unatoč Zakonu o suzbijanju diskriminacije koji je donesen prije godinu dana i koji je su tom kampanju željeli promovirati. Istraživanje, koje je provođeno u dva navrata u svibnju i prosincu prošle godine, polazilo je od toga da su glavni 'okidač' za diskriminatorno ponašanje predrasude prema određenim društvenim skupinama. Pritom su se najizraženijima pokazale one koje se tiču socijalnog porijekla te političkih uvjerenja.

Politički stavovi zabranjuju pojavljivanje u medijima

Polovica ispitanika tako smatra da ljudi skromnijeg socijalnog porijekla teško mogu dostići one iz tzv. uglednih obitelji, dok 66 posto smatra da postoje ljudi čiji su politički stavovi takvi da bi im zabranili pojavljivanje u medijima. Zanimiljivi su i podaci prema kojemu 33 posto ispitanika smatra da članovi sindikata samo stvaraju probleme, dok je za 25 posto ispitanika neprihvatljivo da njegovo dijete stupi u brak s osobom druge vjere, nacionalnosti, boje kože ili smatra da žene i muškarci ne mogu imati jednake uloge u društvu.

Predstojnik vladinog Ureda za ljudska prava Luka Mađerić drži da se u istraživanju, osim predrasuda, iščitava i stupanj društvene tolerancije jer 70 posto građana prepoznaje problem diskriminacije. Ističe pritom da se svakako najveća netolerancija odnosi na političke neistomišljenike koje se doživljava neprijateljima. Istraživanje je pokazalo i da građani smatraju potrebnim Zakon o suzbijanju diskriminacije, ali da ne znaju na koje se načine mogu obratiti uredima pučkog pravobranitelja u slučaju da su diskriminirani.

Zamjenik pučkog pravobranitelja Dejan Palić ističe kako je lani ured zaprimio 170 pritužbi, među kojima je veliki broj bio neosnovanih. Ipak, najviše pritužbi za koje je utvrđeno da su osnovane bilo je iz područja rada i zapošljavanja te pravosuđe, a odnosile su se na diskriminaciju prema rasnoj ili etničkoj pripadnosti, spolu, članstvu u sindikatu. Palić ističe da je uredi pravobranitelja u slučaju diskriminacije mogu pokrenuti postupak mirenja, a ako on ne uspije ured tada upućuje stranku da pokrene sudski postupak. (Hina)