Em je skupa, em je nema, a bacamo je. Svaki građanin Hrvatske godšinje baci 71 kilogram hrane. S njom baca i novac, ali i energiju utrošenu za njezinu proizvodnju.

Galerija Bacanje hrane - 1 Bacanje hrane - 2 Bacanje hrane - 3 +1 Bacanje hrane - 4

Najviše hrane baca se u kućanstvima. U Hrvatskoj čak oko 216.000 tona hrane na godinu.

Ali ne rade svi isto. ''Malo bacam jer - štedim, mala je penzija tako da pokušavam svesti to na minimum'', kaže Riječanka Jelena, a njezina sugrađanka Tihana ističe: ''Kupujem jako striktno i po planogramu tako da jako malo bacam''.

I to je recept za uštedu jer iza svake bačene namirnice stoji proizvodnja koja ovisi o različitim oblicima energije.

''Gdje su kraći lanci opskrbe, tu su i manji troškovi energije definitivno, a pogotovo u distribuciji, ali i u nekakvom hlađenju, transportu u nekim skladištima...'', objasnio je proizvođač suhomesnatih proizvoda Dalibor Buretić reporterki Dnevnika Nove TV Katarini Jusić.

Banka hrane kao nova budućnost doniranja u Hrvatskoj Banka koja pomaže siromašnima uskoro stiže u Hrvatsku: ''Predstoji nam novo doba''
Ilustracija - 2 Trovanje hranom - kako ga spriječiti: Mislite da vas riža ne može ubiti? Promislite dvaput

Trećina globalne energije otpada na proizvodnju prehrambenih namirnica, od kojih se pola baci. I tu nije kraj problema, upozorava Saša Čegar s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci: ''Još uvijek sustavi gospodarenja otpadom i energetski sustavi nisu na adekvatan način razvijeni odnosno prilagođeni za korištenje otpada od hrane čime se gubi ogroman energetski potencijal u obliku biomase iz otpada od hrane, a samim time radimo prekomjerne pritiske na okoliš''.

U tom okolišu i sami živimo, a kako izgleda ključ održivog gospodarenja hranom kroz oblik obrnute piramide objasnila je Vedrana Jurčević Podobnik iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) Primorsko-goranske županije (PGŽ).

Bacanje hrane - 1 Infografika (Foto: NZJZ PGŽ)

''Najveću količinu hrane trebali bismo upotrijebiti unutar rokova trajanja koji su propisani regulativom koja definira sigurnost hrane, zatim dolazi hrana koja je još uvijek ispravna, a zna se da se neće potrošiti i treba je dati potrebitima, nadalje hranu koristiti za životinjsku hranu ako je to u skladu sa svim propisima Europske unije (EU), koristiti hranu kao nekakav održiv energetski izvor dalje za obnovljive izvore energije i onda'', istaknula je Jurčević Podobnik, ''u stvari tek što je ostalo baciti''.

Naoko je to jednostavan proces koji puni novčanike i smanjuje klimatske promjene u cijelom svijetu.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Dnevnik

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju