Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Jedinice regionalne i lokalne samouprave raspolažu s 10 posto ukupnih prihoda dok s 90 posto upravlja središnja država.


Predsjednik Republike Ivo Josipović poručio je danas nakon okruglog stola o nacrtu prijedloga Zakona o regionalnom razvoju da Hrvatsku vidi kao puno više decentraliziranu državu te istaknuo da novi zakon treba omogućiti ravnomjeran razvoj Hrvatske.

Vezani članci Kolinda Grabar-Kitarović, Stipe Mesić i Ivo Josipović - 3 Okupili se bivši predsjednici i predsjednica Hrvatske, Kolinda u haljini s prozirnim detaljima bacila ostale u drugi plan Ivo Josipović Bivši predsjednik Josipović, stručnjak za međunarodno pravo, o uhićenju i procesuiranju Putina: "To nije realno očekivanje"

'Iskustvo drugih nam pokazuje da kvaliteta života ovisi u dobroj mjeri jesmo li poslove decentralizirali ili smo sve locirali u pojedina ministarstva. I ja bih želio vidjeti Hrvatsku koja je bitno više decentralizirana, gdje je bitno više poslova i novaca na lokalnoj razini', rekao je Josipović nakon sastanka u svome Uredu na kojem je nacrt zakona predstavio zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU Jakša Puljiz, a u raspravi sudjelovali predstavnici Hrvatske zajednice županija te Udruge gradova i Udruga općina.

Josipović je kazao da predloženi nacrt zakona ima puno dobroga, 'ali i rješenja koja čelnici županije dovode u pitanje i još žele razgovarati'.

Zaključak koji su mnogi isticali, kazao je predsjednik, taj je da će teško biti provoditi politiku ravnomjernog razvoja bez nešto drukčijeg regionalnog ustroja, odnosno postavlja se pitanje trebamo li regije, koliko i kakve su im ovlasti.

'Ja osobno, a to su rekli i mnogi drugi, Hrvatsku vidim kao puno više decentraliziranu državu. Mislim da bi to bilo dobro i sa stanovišta ujednačenog razvoja države', ustvrdio je.

Zamjenik ministra Puljiz kazao je da nacrt zakona predviđa jedinstveni model kategorizacije područja u Hrvatskoj prema stupnju razvijenosti, i on bi postao jedinstvena osnovica za dodjelu državne pomoći područjima koja opravdavaju to primanje, ovisno o njihovom stupnju zaostajanja za državnim prosjekom.

Pomoć bi, prema toj kategorizaciji, dobivalo novih 99 jedinica, no problem je 65 jedinica koje bi pravo na pomoć izgubile, a sada ju dobivaju temeljem zakona o brdsko-planinskim područjima i zakona o područjima posebne državne skrbi koji, kako je rekao predsjednik Josipović, odlaze u povijest.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar napominje da se promjene ne smiju događati preko noći te se stoga za takve jedinice lokalne samouprave predlaže postojanje 'grace perioda' od tri godine.

Josipović: Sve što radim je kampanja

Ističe kako su svi sudionici sastanka složni 'da moramo početi razgovarati kakvu Hrvatsku želimo i prilagoditi se ulasku u EU i omotnici EU za 2014. do 2020'.

'Nakon 20 godina države treba podvući crtu - jer nije ista situacija prije 20 godina i danas - i to bez politikantstva', kazao je.

Treba vidjeti je li sadašnji sustav opravdan i pritom upozorio da jedinice regionalne i lokalne samouprave raspolažu s 10 posto ukupnih prihoda dok s 90 posto upravlja središnja država.

'I stoga svi smatramo da državu treba decentralizirati', kazao je Kolar te napomenuo da neke od država koje su povukle najviše novca iz EU, poput Poljske, taj novac ne raspodjeluju preko središnje države. 'Postoje razni, a mi moramo pronaći najpovoljniji za Hrvatsku', dodao je te, kao i Puljiz, izrazio vjeru da že se do upućivanja zakona u Vladinu odnosno saborsku proceduru, pronaći najbolje rješenje.

Kako je jedno od novinarskih pitanja bilo treba li smanjiti broj županija, odnosno treba li ih ukinuti ako se Hrvatska podijeli na regije, Kolar ponavlja da se mora razgovarati hladne glave, napraviti inventuru napravljenog u proteklih 20 godina na svim razinama 'i tek tada ići raspraviti strateške ciljeve i kako želimo da država izgleda u sljedećih 20 godina'.

Josipović ističe kako je riječ o atraktivnom, konfliktnom pitanju, no ne smatra ga najvažnijim.

'Važno je da više poslova, novaca i odgovornosti za svakodnevni život građana bude na lokalnoj razini i kada se oko toga dogovorimo, onda treba naći optimalno rješenje. A ja mislim da će sigurno doći do promjene broja jedinica, a rekao bih i oblika, te da će sve biti bolje i funkcionalnije no sada', kazao je predsjednik ističući da Hrvatsku treba bitno više decentralizirati.

Puljiz smatra kako je teško osigurati učinkovitu provedbu projekata privlačenja EU sredstava u situaciji 'kad postoji tako velik broj aktera na lokalnoj razini'. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju