Sjednicu je uvodnim govorom otvorio premijer Andrej Plenković.
"Danas je točno osam godina otkako je RH postala članica EU-a. Postoji više razloga zbog kojih želimo potporu hrvatskih građana u ostvarenje ovog cilja, pristup eurozoni obveza je potpisana ugovorom. Ulazak u europodručje donijet će niz prednosti građanima i Hrvatskoj, potaknut će se investicije, kreditni rejting mogao bi narasti za dvije razine, nestaje valutni rizik. Bruto plaće povećavale su se znatno više nego što su rasle cijene u zemljama koje su euro uvele", rekao je Plenković i kao primjer naveo Sloveniju.
"Od uvođenja eura u Sloveniji su bruto plaće narasle za 48, a cijene za 20 posto", kazao je.
Naglasio je kako je cilj da Hrvatska bude spremna za uvođenje eura 1. siječnja 2023.
"Svi partneri i članice senzibilizirani su za ovaj proces", rekao je Plenković i dodao kako će se izabrati motivi za kovanice eura jer su novčanice eura u svim članicama iste, dok kovanice imaju motive država.
Vujčić: "Hrvatski motivi bit će na drugoj najznačajnijoj valuti nakon dolara"
Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je kako je namjera da budemo spremni do 1. siječnja 2023., a u ovom trenutku razina potpore za ulazak Hrvatske u eurozonu vrlo je jasna.
"Moramo raditi punom parom, imamo 18 mjeseci. Ovo što će danas biti predstavljeno mali je dio priprema, s ovim idemo danas zbog simbolike ulaska Hrvatske u EU. Taj naš euro dobit će ulazak cirkulacije kao druga najznačajnija valuta na svijetu i zato je potreban proces izbora motiva za hrvatsku kovanicu eura koji treba biti precizan", rekao je Vujčić.
"Jako je važno da to sve odradimo na vrijeme, radit ćemo i preko ljeta, slijedi natječaj za grafičko rješenje kako bismo najesen mogli poslati prijedloge motiva", rekao je Vujčić.
I građani će glasati o motivima
Prije prezentacije prijedloga hrvatskih motiva premijer Plenković rekao je kako će i hrvatska javnost moći ocijeniti motive za hrvatsku kovanicu eura na stranici euro.hr.
Guverner Vujčić je rekao kako je potrebno napraviti puno predradnji.
"Potrebno je povući 1,1 mlrd. kovanica kuna i lipa koje teže kao 120 zagrebačkih tramvaja ili pola metra kovanica na nogometom terenu. Potom treba kovati nove i distribuirati ih, što je logistički zahtjevno", kazao je Vujčić.
"Ići će se i u zamjenu novčanica, riječ je oko 500 milijuna komada novčanica kuna koje kad bi stavili jednu na drugu dobili bi stup visok oko 50 km ili šest Mt. Everesta", rekao je.
Viceguvernerka HNB-a Ivana Jakir Bajo kazala je kako članice imaju različite pristupe sa svojim motivima na kovanica eura te naglasila kako je kod kovanica centa potrebno voditi računa i o motivu i o tehničkoj izvedivosti jer je promjer kovanice od centra tek 16 mm.
Pokrenuta stranica euro.hr
Predstojnik ureda premijera Zvonimir Frka Petešić kazao je kako je od 41 motiva devet najbolje ocijenjenih predano Komisiji za novac koja je odabrala pet koje smatra najprikladnijima.
"Prvi kriterij je bio da se vrednuje prihvatljivost svima, odnosno identitetska vrijednost samog motiva i njegova sposobnost da podržava važan element nacionalnog identiteta. Treće je status nacionalnog simbola tog motiva, odnosno da simbolizira Hrvatsku, a zatim inozemna prepoznatljivost i tehnička izvedivost", pojasnio je Frka Petešić i otkrio kako su tih pet motiva šahovnica, Dubrovnik, kuna, glagoljica i karta Hrvatske.
Na stranici euro.hr zaineresirana javnost može prijedloge motiva ocijeniti ocjenama od 1 do 5, ali i dati svoj prijedlog.
"Cilj je da se taj proces završi do kraja srpnja kako bi se u kolovozu raspisao natječaj za likovna rješenja i da se sredinom listopada ona upute Europskoj komisiji", pojasnio je Frka Petešić.
Upitan zašto među motivima nema osoba, poput Nikole Tesle, Frka Petešić rekao je kako je Komisija za novca mišljenja da povijesne ličnosti zbog navedenih potrebnih kriterija nisu prošle uži izbor.
Na pitanje koliki će biti troškovi povlačenja kovanica pa i njihovog tiskanja Ivana Jakir Bajo rekla je kako je trošak tiskanja oko 10 centi po apoenu, a procjene su da bi mogle biti i manje o toga.
"Procjene povlačenja još nemamo", kazala je Jakir Bajo.
Premijer Andrej Plenković još je rekao je kako kod europskih partnera Hrvatska stoji jako dobro po pitanju uvođenja eura.
"Idemo gotovo pravocrtno s ispunjavanjem mastriških kriterija, ta je putanja doživjela manji udar zbog pandemije, ali to su prošle sve članice EU-a. Politički, mi smo naslonjeni u euro, eurizirani smo, mi smo praktički već unutra i imamo veliku potporu, radimo na tome već niz godina. Mi zapravo ispunjavamo obvezu koju smo preuzeli završetkom pristupnih pregovora", rekao je premijer.
