"Svim mjerama političke borbe potrudit ćemo se da ta tema dođe na dnevni red i 'poziciju' prisiliti da krene u cjelovito rješavanje problema jer se s privremenim rješenjem, fiksiranjem tečaja na godinu dana, ne mirimo", rekao je saborski zastupnik i potpredsjednik Narodne stranke - reformista Petar Baranović na konferenciji za novinare u sjedištu te stranke u Zagrebu.
Pročitajte i ovo
Baranović je istaknuo da udruge građana nemaju formalno-pravnu mogućnost pokretanja saborskih inicijativa pa Udruzi "Franak", čije zahtjeve smatraju opravdanima, skupina zastupnika želi omogućiti da se otvori rasprava u Hrvatskome saboru i glasuje o toj inicijativi.
Saborska oporba: Ne naziru se pomaci u rješavanju problema 'švicarca'
Povjerenstvo bi trebalo utvrditi sve činjenice vezane uz 'slučaj franak', sve propuste od dana kad je kampanja kredita počela i, što je ključno, doznati okolnosti i jasne činjenice u kojoj mjeri su se banke, koje su plasirale takve kredite, uopće zaduživale za švicarski franak i kako i na koji način su došle do financijskih sredstava koje su plasirale kroz takvu vrstu kredita, ocijenio je Baranović i dodao kako se opravdano sumnja da se dio banaka samo knjigovodstveno koristio švicarskim frankom kad je pripremao te kredite.
To je bitno, istaknuo je, ne samo da bi se znalo koliko su banke vjerodostojno postupale, nego da bi se stvorili i jasni parametri u budućem pregovaranju Vlade i Hrvatske narodne banke s komercijalnim bankama.
Po procjenama, težina cijelog slučaja je između 2,8 do tri milijarde eura, dodao je.
"Vlada nema pravo od toga 'oprati ruke' jer je socijalna i gospodarska dimenzija te krize zastrašujuća. Radi se o 100.000 korisnika kredita te članovima njihovih obitelji i jamcima, iz čega je jasno da je nekoliko stotina tisuća građana izravno ugroženo", istaknuo je Baranović.
Podsjetio je da su reformisti dali dva modela kako se građani mogu izvući iz dužničkog ropstva i trajno riješiti problem - prvi je model konverzije kredita iz švicarskog franka u kune, a drugi konverzija kredita iz franka u kredite vezane za euro, s tim da obje opcije zahtijevaju snažan angažman HNB-a.
"Maksimalna procjena financijske težine tog problema jako je velika i iznosi od 20 do 25 posto deviznih rezervi HNB-a. Smatramo da je to cijena koju izvršne vlasti u Hrvatskoj moraju biti spremne platiti za ljude koji su u nemiloj situaciji", zaključio je Baranović. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
