Beroš: "U Hrvatskoj nema koronavirusa. Ministarstvo i Vlada brzo su reagirali na pojavu epidemije u svijetu i nema mjesta panici"

Pročitajte i ovo jeste li među njima? Pogledajte koliko će iznositi naknade koje primaju tisuće građana: "Napisi o 5 ili 10 eura su lažni" VRIJEDNA 237 MILIJUNA EURA Počinje prva faza izgradnje dugoočekivane bolnice: "Od najvećeg je interesa..."

tri vijesti o kojima se priča OBLJETNICA PRIZNANJA I REINTEGRACIJE "Hrvati su se vratili u četničko leglo": Obilježava se jedna od najvećih pobjeda u Domovinskom ratu Autocesta u Austriji FOTO/VIDEO Zastrašujuće snimke nesreće u tunelu: Stradao hrvatski vozač, liječnici mu se bore za život U sklopu vojne vježbe Odluka je pala! Susjedi šalju vojnike na Grenland

Nakon što se vratio iz Vatikana gdje ga je primio papa Franjo, premijer Andrej Plenković u četvrtak u 15:20 započeo je sjednicu Vlade. 

"Jutros smo imali primanje kod Svetog Oca, ministrica Obuljen, ministar Grlić Radman i ministar Horvat. Obnovili smo poziv da dođe u Hrvatsku", rekao je Plenković na početku sjednicu i dodao da su razgovarali o svjetskim problemima, ali i o bilateralnim odnosima. 

Plenković se dotakao i odluke Europskog suda koji se proglasio nenadležnim za slovensku tužbu protiv Hrvatske u slučaju arbitraže i pozvao je Sloveniju da nađu rješenje. 

Čestitao je i Rijeci što je postala Europska prijestolnica kulture. 

"Bilo je bizarnih odjeka u medijima. Vlada RH ne samo da je financijski snažno poduprla organizaciju proteklih nekoliko godina, nego je na otvorenju bilo nekoliko ministara, ali i moj savjetnik, akademik Kusić. Vlada je itetakako bila prisutna i podržala ove aktivnosti", rekao je Plenković i rekao da se veseli što će idućih nekoliko mjeseci u Rijeci i okolici biti mnogo događaja. 

"Ja ću osobno doći i biti nazočan na nekima aktivnostima. Nema mjesta špekulacijama o rezerviranom stavu Vlade o tim događajima", rekao je Plenković u uvodu. Čestitao je i novom ministru zdravstva Viliju Berošu. 

Ministar Tomo Medved predstavio je nacrt konačnog prijedloga zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta. 

Beroš: "Ministarstvo zdravstva i Vlada brzo su i adekvatno reagirali na koronavirus"

Ministar Beroš predstavio je poduzete aktivnosti za sprječavanje širenja koronavirusa u Hrvatskoj.

"U Hrvatskoj nema koronavirusa, a Ministarstvo zdravstva i Vlada brzo su i adekvatno reagirali na pojavu epidemije u svijetu tako da nema mjesta panici", poručio je Beroš.

Infekcija koronavirusom nova je bolest i Hrvatska mora biti spremna na sve moguće scenarije, potreban je oprez u postupanju prema potencijalnim bolesnicima koji dolaze u zemlju, pa Ministarstvo zdravstva koordinira i implementira kroz svoj Krizni stožer sve mjere oko toga, rekao je Beroš.

Naveo je kako je s današnjim danom u svijetu registrirano 28.280 oboljelih, među kojima 257 izvan Kine. Dosad je bilo 565 smrtnih slučajeva, pri čemu dva izvan Kine. Bolešću su zahvaćene ukupno 24 zemlje.

U Europskoj uniji dosad je registrirano 28 oboljelih, i to u Francuskoj, Njemačkoj, Finskoj, Italiji, Španjolskoj, Švedskoj, Belgiji i Rusiji.

Beroš ističe kako karakteristike infekcije nisu još toliko alarmantne da bi trebalo razmišljati o nekoj izrazitoj ugrozi, međutim, ukazuju da je potreban određeni oprez u postupanju prema potencijalnim bolesnima koji dolaze u našu zemlju..

"Neposredno po izbijanju epidemije aktivirana je stručna skupina Ministarstva zdravstva, a Krizni stožer uspostavio je vezu sa cijelim zdravstvenim sustavom, uključivo i telemedicinski videokonferencijski link uz kadrovska dežurstva i pripravnost na poziv", kaže Beroš.

Zdravstveni nadzor za sve putnike koji dolaze iz Kine

Svi mehanizmi Kriznog stožera stavljeni su u punu funkciju, a Stožer je uputio svim gradovima i županijama obavijest o potrebi praćenja zdravstvene situacije na njihovu području.

Izrađene su detaljne upute za sve zdravstvene djelatnike u slučaju sumnje, upute za graničnu policiju i granične sanitarne inspektore.

Putem Agencije za civilni i zračni promet distribuirane su upute HZJZ-a svim aviokompanijama s krajnjim odredištem u Hrvatskoj i pokrenuta uspostava međuresorne suradnje sa svim relevantnim državnim institucijama.

HZJZ je 2. veljače uveo i mjeru zdravstvenog nadzora za sve putnike koji dolaze iz Kine ili su u njoj boravili unazad 14 dana inkubacijskog perioda. Da je to bila dobra mjera pokazalo se već isti dan jer je u Hrvatsku sletjela hrvatska državljanka koja je 12 dana ranije boravila u Wuhanu, napominje Beroš.

"Nacionalni stožer civilne zaštite zasad nije sazvan jer je situacija u Europi mirna, a u Hrvatskoj nemamo ni jednog oboljelog, no svi mehanizmi za njegovo aktiviranje su spremni. Trenutno Ministarstvo zdravstva koordinira i implementira mjere kroz vlastiti Krizni stožer", dodao je.

Na europskoj razni Hrvatsko predsjedništvo zajedno s Europskom komisijom i Europskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti prati epidemiološku situaciju, a idućih dana održat će se niz događaja.

Već sutra bit će održana videokonferencija ministara zdravstva na razini EU-a kako bi se razmijenila mišljenja i sljedeći koraci na tom području, najavio je Beroš.
 

Novi način reguliranja zapošljavanja stranaca

Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila u Hrvatski sabor prijedlog zakona o strancima (EU) kojim se na drugačiji način regulira zapošljavanje stranaca, budući da Vlada više neće utvrđivati godišnju kvotu dozvola za njihovo zapošljavanje.

Poslodavci bi se ubuduće za pronalaženje radne snage obraćali Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), koji će im izdati mišljenje nakon što provede test tržišta rada.

"Ako se utvrdi da nema nezaposlenih osoba u Hrvatskoj koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca, HHZ će izdati pozitivno mišljenje za zapošljavanje stranaca. Tek nakon toga poslodavci mogu podnijeti zahtjev za izdavanjem dozvola za boravaka i rad u policijskim upravama odnosno postajama", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Zakonom je propisano i da taj postupak pred nadležnim tijelima do izdavanje dozvole za boravak i rad može trajati najviše 45 dana, a propisane su i iznimke od provedbe testa tržišta rada vezano uz deficitarna zanimanja - kada je taj rok 15 dana, a u slučaju sezonskog rada od 90 dana - rok je 10 dana.

Odluku o zanimanjima za koje poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada, Upravno vijeće HZZ-a je dužno donijeti u roku od 8 dana od stupanja na snagu ovog zakona, a predviđeno je da on stupi na snagu od početka iduće godine.

Zakonom se uvodi i novi institut dugotrajne vize, u slučaju da je državljaninu treće zemlje odobren privremeni boravak u jednu od svrha propisanih zakonom (rad, spajanje obitelji, studiranje, istraživanje, srednjoškolsko obrazovanje), odnosno ako mu je izdana dozvola za boravak i rad, a za ulazak u Hrvatsku mu je potrebna viza, naveo je Božinović.

Povoljnije je i reguliranje privremenog i stalnog boravka za pripadnike hrvatskog naroda sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva, a koji imaju potvrdu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske - jer neće trebati ispunjavati uvjet od 5 godina zakonitog boravka, već samo 3 godine. Također pod povoljnijim uvjetima stalni boravak mogu steći i članovi obitelji hrvatskog državljana - jer neće trebati ispunjavati uvjet od 5 godina zakonitog boravka, već samo 4 godine.

Usvojen Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama 2020.-2024.

Vlada je usvojila petogodišnji Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama koji definira aktivnosti koje će zajedničkim djelovanjem nadležnih državnih tijela, škola i nevladinih organizacija pridonijeti najboljoj mogućoj zaštiti dionika odgojno-obrazovnoga sustava od nasilja.

Akcijskim plan za prevenciju nasilja u školama 2020.-2024., prihvaćenim na sjednici u četvrtak, obuhvaćen je zakonodavni okvir, dostupnost i kvaliteta podataka, potpora dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, školski preventivni programi, projekti i strategije te medijska kampanja kroz šest ciljeva s više podciljeva.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako je donošenje Akcijskog plana svojevrsni ekonomski i etički imperativ te navela da je najraširenija vrsta nasilja u školama međuvršnjačko nasilje.

"Kada sagledavamo što se događa u našim školama, ne možemo reći da to izlazi iz konteksta u usporedbi s prethodnim razdobljem ili u usporedbi s drugim državama, ali sigurno je da je stanje takvo da traži jedan cjeloviti pristup koji onda treba predvidjeti različite mjere i različite ciljeve i financijska sredstva kako bi se ostvarila škola koja ima nultu stope tolerancije na bilo kakvo nasilje i koja se uspješno bori protiv bilo kakvog oblika nasilja", rekla je.

Šest ciljeva Akcijskog plana, dodala je, obuhvaća i djelomičnu promjenu zakonodavnog okvira, sustavno prikupljanje podataka, ali i poboljšanje kvalitete programa koji se provode u školama vezano uz prevenciju nasilja.

Prvi je cilj usklađivanje i unaprjeđivanje zakonodavnog okvira za prevenciju nasilja u školama. Slijedi ostvarivanje sustavnog prikupljanja i obrade podataka koji su relevantni za prevenciju nasilja u školama, poboljšanje kvalitete i praćenje te povećanje broja verificiranih školskih programa/projekata za prevenciju nasilja koji se provode u školama.

Četvrti je cilj osiguranje sustavne mjere potpore u prevenciji nasilja u školama učenicima, učiteljima, roditeljima/skrbnicima, a peti osiguranje pretpostavki za ostvarenje nulte tolerancije na nasilje u školama. Šesti je cilj provođenje medijske kampanje o prevenciji nasilja u školama.

"Treba istaknuti da se računa na široku edukaciju i kontinuirani razvoj kompetencija radnika zaposlenih u školama vezanih uz prevenciju nasilja i pravodoban odgovor u slučaju dešavanja bilo kakvog nasilja u školama", rekla je Divjak.

Podupirat ćemo projekte koje škole imaju, nagrađivati najbolje škole koje će se uspješno boriti protiv nasilja, raditi na razvoju empatije među učenicima i zaposlenicima, dodala je.

Akcijski plan tako, među inim, predviđa usvajanje Povelje o nenasilju na nacionalnoj razini na temelju koje će svaka škola izraditi kodeks ponašanja koji se temelji na empatiji i definira zajednički sustav vrijednosti usmjeren na promociju nenasilja i podržavajućega školskog okruženja.

Za provedbu Akcijskog plana do 2024. godine bit će potrebno, procijenjeno je, nešto više od 27 milijuna kuna.

Povjerenstvo koje je izradilo Akcijski plan imalo je 23 člana, a sudjelovali su, uz predstavnike Ministarstva, i predstavnici Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, UNICEF-a, Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, Hrvatskoga psihološkog društva, Hrvatskoga pedagogijskog društva, Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisnoga sindikata zaposlenih u srednjim školama, Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, Sindikata hrvatskih učitelja, pravobraniteljice za djecu, MUP-a, Agencije za odgoj i obrazovanje, Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje ( CESI) i Centra za pružanje usluga u zajednici, "Savjetovalište Luka Ritz" te predstavnici Nacionalnog vijeća učenika.

Premijer Andrej Plenković naglasio je kako je nasilje u školama negativna pojava koju je nužno suzbijati i prevenirati brojnim mjerama i zajedničkim naporima, od obitelji pa do obrazovnog sustava, radi zaštite djece i digniteta nastavnika i profesora. (A.T./Hina)