Muhamed bin Salman (Foto: AFP)
Muhamed bin Salman (Foto: AFP)

Iznenadna uhićenja 11 prinčeva, četiri ministra i nekoliko najbogatijih biznismena u Saudijskoj Arabiji događaji su kakvi se ne pamte i koji su proteklog vikenda duboko potresli Bliski istok.


Na Bliskom istoku sve su oči sada uprte u Rijad, odnosno mladog i moćnog princa koji nezaustavljivo grabi ka vlasti i širenju utjecala u cijeloj regiji. Naime, iza uhićenja najbogatijih ljudi Saudijske Arabije, odnosno, kako je službeno objavljeno, raskrinkavanja korupcije, stoji 32-godišnji prijestolonasljednik i predsjednik antikorupcijskog povjerenstva Muhamed bin Salman.

Privedeni su, kako navode svjetski mediji, redom neistomišljenici moćnog princa: među uhićenima je princ Alvalid bin Talal, unuk prvog saudijskog kralja i najbogatiji Saudijac, Khaled al Tuwaijri, medijski mogul, Muhamed al Amoudi, drugi najbogatiji čovjek u Saudijskoj Arabiji, te princ Turki bin Nasser.

"Uhićeni su neki od najbogatijih ljudi u arapskom svijetu. Ovo je bez presedana, prvi put ovakvo nešto vidimo i nema sumnje da će izazvati šok diljem regije", ocijenio je vojni analitičar Raid Kahwaji za CNN.

No, zašto sve to i zašto baš sada?


Analitičari uhićenja smatraju jasnim pokušajem prijestolonasljednika da učvrsti svoje pravo na krunu. Kralj Salman je, naime, u lipnju ove godine donio odluku da njegov nasljednik neće biti dotadašnji prijestolonasljednik, kraljev nećak Muhamed bin Najef, a pravo na krunu preusmjerio je na svoga sina Muhameda bin Salmana.

Samo dan nakon uhićenja u misterioznoj nesreći kojoj još uvijek nije poznat uzrok poginuo je, kod granice s Jemenom, saudijski princ Mansour bin Muqrin, sin bivšeg krunskog princa i kraljevog polubrata Muqrina bin Abdulaziza. U petak je pak iz Jemena na Rijad ispaljen projektili koji su Saudijci presreli i srušili.

Princ vodi ratove na dva fronta

Politički analitičar Marwan Bishara ocijenio je kako je "u posljednje dvije i pol godine bilo znakova da bi ovakvo nešto moglo uslijediti, da će mladi ambiciozni i bezobzirni prijestolonasljednik, a prethodno zamjenik prijestolonasljednika, napredovati u hijerarhiji vlasti u Saudijskoj Arabiji, da u tome ima blagoslov svog oca, kralja Salmana i kako je odlučan provesti različite promjene u samoj Saudijskoj Arabiji i vanjskoj politici zemlje, koje su dovele do rata u Jemenu i zaljevske krize".

Prije svega nekoliko mjeseci, perspektiva dolaska na tron Muhameda bin Salmana bila je manje izvjesna. U travnju 2015. godine, nakon što je njegov otac postao kralj, imenovan je za zamjenika princa, odnosno drugog po redu u liniji nasljeđivanja, što je iznenadilo mnoge starije i iskusnije članove vladajuće obitelji. U međuvremenu je postao najjača figura Saudijske Arabije i donosi praktički sve ključne odluke u zemlji. Donio je nacionalni plan reformi Viziju do 2030. godine koji donosi transformaciju Saudijske Arabije. Princ je omiljen kod mlađe populacije među kojom su pozitivno odjeknule promjene poput prava upravljanja automobilima za žene i otvaranje kina. No, konzervativnim strujama to se nije nimalo svidjelo.

Osim na domaćem frontu, ambiciozni princ, koji ima funkciju i ministra obrane, dokazuje se i na vanjskopolitičkom planu. Saudijska Arabija u otvorenom je sukobu s Jemenom i Iranom, a ostavkom libanonskog premijera Saada Haririja koju je objavio u subotu i to iz Rijada, uz obrazloženje da ga Hezbollah, bliski saveznik Irana, želi likvidirati moglo bi biti otvaranje još jedne fronte u regiji kojom Saudijska Arabija i princ Muhamed bin Salman žele proširiti svoj utjecaj i zagospodariti.