Mladi u Hrvatskoj koji nisu bili te sreće da im roditelji osiguraju nekretninu i dalje čekaju da zaživi plan države o priuštivom stanovanju, a za to vrijeme prepušteni su na milost i nemilost tržištu najma na kojem cijene samo bujaju. Ponuda kvalitetnih stanova za dugoročni najam je oskudna, a cijene visoke za prosječna zagrebačka primanja. Stanovi od 60-ak kvadrata koji se u oglasnicima opisuju kao uređeni i opremljeni na traženim lokacijama rentaju se po 800 – 900 eura. Oni čije nekretnine ne mogu konkurirati lokacijom ili kvalitetom odlučuju se za iznajmljivanje stranim radnicima kako bi više zaradili.
Mladi par s kojim smo razgovarali proteklih je tjedana tražio stan u Zagrebu. Oboje još studiraju, ali i rade te su se odlučili okušati u zajedničkom životu i odseliti iz roditeljskih domova.
"Trebalo nam je dva tjedna da nađemo stan. Htjeli smo da ima 50-ak kvadrata, da bude dobro uređen i da je na području Trešnjevke sjever/jug, Trnja ili Novog Zagreba. I jedan od glavnih uvjeta bio je da ima dvije perilice i da nas, naravno, najmodavac uredno prijavi", kazala nam je studentica dodajući kako su odredili mjesečni budžet od 800 eura za stanarinu i trošak režija.
Stanove su tražili na internetskim oglasnicima.
"Za 550, 600 eura nismo našli doslovno ništa. Bilo je garsonijera za 650 eura i većih stanova za 700. Onda smo ugledali jedan u Novom Zagrebu koji nam se svidio, cijena je bila 600 eura i odlučili smo odmah nazvati i pogledati. No, onda se dogodilo nekoliko neugodnih iznenađenja, da ne kažem šokova", govori nam djevojka.
"Rekla je otvoreno da nas neće prijaviti"
"U jednom danu cijena stana je skočila za 100 eura. Dakle, ujutro je bila 600, onda 650, a poslijepodne 700. Vlasnik stana rekao nam je da je za stan zainteresirano još devetero potencijalnih najmoprimaca, no kazao je i da smo mu mi simpatični pa će ga iznajmiti nama za 700 eura. I pristali smo", kaže studentica. Napominje i da su prije tog stana pogledali još dva, ali su ih prekrižili zbog vlasnika koji su htjeli sav trošak eventualnih popravaka u stanu prebaciti na njih.
"Jedna nam je vlasnica otvoreno rekla da nas neće prijaviti, da ona baš iz tog razloga želi samo podstanare koji su iz Zagreba i da ima mehanizme kako provjeriti gdje su zapravo prijavljeni, što je bilo prilično bizarno", govori djevojka koja će se s dečkom uskoro useliti u unajmljeni stan u Novom Zagrebu.
No, i tu su se, kaže, natezali oko ugovora jer je vlasnik također htio trošak popravaka uređaja prebaciti na njih, a onda i ubaciti stavku da u stanu moraju biti bar dvije godine. Na popravke, kaže, nikako nisu htjeli pristati, a na kraju su se dogovorili da će minimalno godinu dana biti u stanu i da će otkazni rok biti tri mjeseca. Naravno, najmodavac ih je tražio i polog u iznosu od jedne stanarine.
Pročitajte i ovo
curi rok
Tko sve mora podnijeti zahtjev za porez na nekretnine: Porezna objavila koja je procedura
Jedan od glavnih problema na tržištu najma je to što su mnogi stanovi u Zagrebu i na obali namijenjeni za kratkotrajni turistički najam. Postalo je nemoguće pronaći stan za dugoročni najam po priuštivoj cijeni, pogotovo na Jadranu gdje su se mnogi podstanari prisiljeni iseliti od 1. svibnja do 1. listopada.
Kako bi regulirala tržište, država je donijela Nacionalni plan stambene politike prema kojem bi se, uz pomoć postojećih, ali i novih zakonskih propisa, na tržištu trebali osloboditi stanovi za najam. Odnosno, kako se nadaju vladajući, kratkoročni najam trebao bi se svesti na minimum, što bi omogućilo veći broj nekretnina za dugoročni najam.
9000 stanova na tržištu dugoročnog najma?
Jedna od mjera za priuštivi najam, kojom država očekuje aktivaciju dodatnih 9000 stambenih jedinica, predviđa da APN postane svojevrsna agencija za najam stanova. Vlasnici koji imaju prazne nekretnine dulje od dvije godine mogli bi ih predati APN-u od 3 do 10 godina, pri čemu bi im APN unaprijed isplatio cjelokupan iznos najma.
S druge strane, oni koji ispunjavaju uvjete mogli bi od APN-a unajmiti te stanove po cijeni koja ne prelazi 30 posto njihova kućanskog prihoda umanjenog za režije.
Država uvodi i porez na nekretnine, oporezivanje kratkoročnog najma te otežavanja stavljanja stanova u sustav kratkoročnog najma tako što će vlasnicima u zgradama trebati suglasnost dvije trećine suvlasnika.
Pročitajte i ovo
curi rok
Tko sve mora podnijeti zahtjev za porez na nekretnine: Porezna objavila koja je procedura