Mali interes Hrvata za povratkom u domovinu i uz mjeru Vlade, demograf: "To nije cifra kojom bi čovjek riješio probleme zbog kojih je otišao"

Valentina Krstanović jedna je od 157 koji su izabrali Hrvatsku. Nakon dvije godine rada u Njemačkoj vratila se kući. U Hrvatskoj za nju nije bilo posla.

U Ravensburgu je radila kao teta u vrtiću. Sada konačno radi u struci. Ova mlada učiteljica u Čepinu je otvorila školu za poduku.

"Novac od poticaja mi je pomogao da pokrenem proces otvaranja škole, ali i da opremim cijelu učionicu. Od namještaja tehnologije i svega potrebnog za rad", opisuje.

Posao joj ide odlično. Podučava i staro i mlado. "Najmlađi učenik ima pet, najstariji 60 godina. Imam velik raspon različitog godišta i uživam u ovome što radim", dodaje Krstanović.

Svi koji su uzeli 200 tisuća kuna i vratili se u domovinu stanu u sabornicu. Njih je tek 157. Država im je ukupno dala nešto više od milijun eura.

"Najčešće zemlje iz kojih dolaze su Njemačka, Austrija, Irska, a što se tiče djelatnosti - najviše se koriste mjere u graditeljstvu i uslužnim i informatičkim djelatnostima. Najveći broj imamo u Slavoniji, okolica Zagreba i sjeverni dio Hrvatske. Manjim dijelom su se vraćali prema Dalmaciji", kazao je Ante Lončar, ravnatelj HZZ-a.

Mjera nije potaknula ljude na povratak

Ako je Hrvatsku napustilo preko 200 tisuća ljudi, ova mjera, tvrdi demograf Marin Strmota, nije potaknula ljude na povratak.

"200 tisuća kuna ne predstavlja neku veliku cifru da bi se čovjek vratio i riješio sve probleme zbog kojih je otišao prije svega", navodi. Iseljavanje je nagrizlo demografsku sliku.

Pročitajte i ovo Sve više samaca Oni najjače osjećaju inflaciju, ali mnogi i dalje rade: Hrvatski umirovljenici u nečemu odskaču od europskog prosjeka

Prije 70 godina u Hrvatskoj se rađalo oko 100.000 beba. A prošle godine jedva 34.000. Svjestan je i premijer Andrej Plenković da dosadašnje demografske mjere nisu dovoljne.

"Moramo se s time još više uhvatiti u koštac. Napraviti dodatne pomake, finacijske. Ali prije svega kreirati jedno drukčije ozračje u društvu koje bi potaklo naše mlade obitelji da imaju više djece. I da polako zaustavljamo negativne trendove", navodi.

Hrvatska mora imati prioritete

Hrvatska mora imati prioritete. Prvo, tvrdi Strmota, treba definirati pravila - kod uvoza stranih radnika, a onda: "Stambenom politikom se pozabaviti, gledati kako zadržati mlađe ljude, tj. dati im mogućnost u uvjetima inflacije da si priušte taj stan. I gledati na tržište rada sređivanje poslovnog i privatnog života".

Pročitajte i ovo POZIV DOMAGOJA MIKIĆA Kunu se u djecu, ali novih mjesta u vrtićima nema: "Kako dati 700 eura za tetu čuvalicu? Tko si to može priuštiti?"

Mjere se koriste i u Hrvatskoj. 36 građana dobilo je oko 130 tisuća eura za preseljenje iz razvijenih u nerazvijenije krajeve Hrvatske. A više od dva i pol milijuna eura za samozapošljavanje.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.