Kunu se u djecu, ali novih mjesta u vrtićima nema: "Kako dati 700 eura za tetu čuvalicu? Tko si to može priuštiti?"

Prva svjećica na torti brojnim roditeljima osim slavlja donosi i jednu veliku brigu. Kako djetetu osigurati mjesto u jaslicama? Pozivu Dnevnika Nove TV pisali su mnogi, a jedan se bračni par iz Slavonije i simio. 

"Moje ime je Lucija Galić i javljam vam se u vezi problema s upisom drugog djeteta u vrtić u Osijeku, iako već starije dijete ide u vrtić. Nailaskom na ovaj problem pokreniula sam inicijativu na facebooku gdje sam vidjela da puno roditleja diljem hrvatske ima ovaj problem pa vas molim da ovaj problem istražite", poručila je Lucija. 

Političari se zaklinju da će roditeljima koji nemaju baka servis osigurati mjesto u vrtićima. Ali izborne bajke u stvarnom životu ne postoje - sve ide puževim korakom. Mjesta je premalo, privatni vrtići i dadilje su preskupi - apsurdno za državu koja zaziva baby boom. 

 "Službenici iz dječjih vrtića su nas uvjeravali da će sve biti uredu s obzirom da već imamo dijete upisano u vrtić i da se nikad nije dogodilo da brat ili sestra od djeteta koje je upisano u vrtić ostane neupisano", kaže tata Vlatko. 

Upravo ta sudbina prošle jeseni snašla je osječku obitelj Galić. Njihova Lea, kao i 300-tinjak djece koja ispunjavaju uvjete za upis, na kraju vrtić nisu dobili.

"Sad imamo neka polurješenja. Punica koja živi inače 40-ak kilometara od Osijeka je došla sada s nama živjeti u Osijek. Živi s nama u stanu od 60 kvadrata", kaže Vlatko. 

I dok se Mark bezbrižno igra, mamu Dinu muči sto briga. Iako joj je rodiljni dopust završio, povratak na posao visi o rezultatima novih upisa. Plan B za sada ne postoji.

"Rješenje nemamo. Činjenica je da teta čuvalica košta od 4000 do 5000 kuna. Tko si to može priuštiti? Ako zarađuješ 1000 eura, kako 700 eura možeš dati za čuvanje djeteta?", pita se mama Dina. 

Mjesta nema ni u privatnim vrtićima

Pokušala je i s privatnim osječkim vrtićima. Ni tu nije idealna situacija. "Netko tko želi ove godine upisati dijete u privatni vrtić trebao se prijaviti prije godinu i pol. Ja sam trebala prijaviti dijete, kada sam bila trudna", kaže Dina. 

Iz grada poručuju da su upisi u tijeku, a u ovoj pedagoškoj godinu zaposlili su 47 novih odgojitelja, ali i upisali više djece.

"Prenamjenom, obnovom i opremanjem 6 domarskih stanova, te dva likovna ateljea u sklopu postojećih vrtića u osječkim je vrtićima upisano 250 djece više, u 11 skupina više, nego godinu ranije... U tijeku su i aktivnosti koje bi u novoj pedagoškoj godini trebale osigurati dodatnih 140 vrtićkih mjesta", poručuju iz Grada Osijeka. 

S novim vrtićima koji se grade, bit će dodatnih 400 mjesta. Tvrde da će se za dvije godine riješiti lista čekanja. Isti problem nastoje riješiti i drugi veliki gradovi, jer ravno zgoditku na lotu je upisati dijete u jaslice i u zagrebačkom, riječkom ili splitskom vrtiću.

"Postoje i neki davno propisani barcelonski cilejvi zelja je da djeca 3-6 bude preko 90% upisano mi smo na 60%", poručuje Marin demograf. 

Deficit mjesta u vrtićima zadaje glavobolju i stotinjak obitelji u Kutini. Tamo je ispod crte ostalo 80-ak djece. Vedrana se nada kako će njezin Jona već ove jeseni u novom kutinskom vrtiću upoznati i prve prijatelje.

"Situacija je takva da ja na posao moram ići jer moram od nečeg živjeti. Od jedne plaće je jako teško živjeti u Kutini. Bake rade jedne i druge, dede rade", kaže Vedrana iz Kutine novinarki Dnevnika Nove TV Anji Perković.  

"Izvođač radova je nam prije nekoliko mjeseci odustao od radova zbog toga što je on sam ušao u neke probleme i nije mogao nastaviti izgradnju ovog dječjeg vrtića", kaže Zlatko Babić, gradonačelnik Kutine. 

Pa se sve prebacuje za novi rok, jesen iduće godine. "Ne možemo nerealno očekivati, jer postupak jave nabave i odabir izvođača, pa potpisivanje ugovora uzima određeno vrijeme. A kada i dođe novi izvođač morat će se uvesti u posao", kaže Babić. 

Problem traje godinama

Vrtići su bili i glavna tema razgovora Inicijative četiri gradonačelnika. U Zagrebu, gdje je stanje najgore, ove jeseni imat će spremno 500 novih mjesta, poručio je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Nije problem samo u novim zgradama - tvrde u sindikatu odgojitelja.

"To je već općepoznata stvar da je deficit odgojno obrazovnog kadra u vrtićima ogroman jer je to posljedica određenih strategija koje se nisu provodile kako treba. Možemo reći da nije ni bilo strategija", kaže Iskra Vostrel iz Sindikata. 

Pročitajte i ovo Roditelji odgojitelji Tisuću dječjih cipelica ispred zagrebačke Gradske skupštine: Traže naknadu od 150 eura za svako neupisano dijete

Da izgradnja vrtića ne treba biti jedina strategija, smatraju i demografi.

"Vrtići svakako da to je jedna od nekih obično čestih političkih ciljeva pojedine lokalne vlasti. Znači potrebne su i sve druge prateće politike osim te izgradnje infrastrukture to je kao da gradite ceste zgrade a nema ljudi", kaže Strmota. Pa je i prateća politika - snađite se.

"Mi imamo već godinama proboj nestručnih zamjena jer naš zakon to dopušta, a kada ni to ne bi imali, ne bi tko imao biti s djecom", kaže Vostrel. 

Tati Vlatku s početka priče, dostupnost mjesta u vrtiću utječe na planiranje života i karijere. "Prošle godine samo odbio dvije vrlo lijepe ponude za posao u Francuskoj gdje je prva stvar koja je iskomunicirana prema meni da ću imati dostupan vrtić unutar kampusa sveučilišta na kojima bi radio. Ukratko koliko ćemo moći to je veliko pitanje", napominje Vlatko. "Demografski problem je prije svega ekonomski problem", kaže Strmota. Koji iz godine u godinu postaje sve veći, a pokazuju to i podaci posljednjeg popisa stanovništva - oni kažu - sve nas je manje.

Pročitajte i ovo "Demografskih mjera - nema" Slijedi li najesen u Zagrebu kaos? Već je ove godine bez vrtića ostalo najmanje 1300 djece, a rujan čekaju i roditelji odgojitelji

Što da rade roditelji? 

Iva Ivanković, državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja odgovara na pitanje što da rade roditelji čija djeca ove godine ostanu bez vrtića. "Teško je nešto pametno savjetovati od strane države i vlade s obzirom da su dječji vrtići u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Socijalnim partnerima bi savjetovali da povećaju kapacitete i roditeljima savjetujemo da od vrtića ne odustaju. Osim gradskih vrtića postoje i privatni vrtići, pa dok ne dobiju mjesto u gradskom vrtiću...", kazalo je. 

Nemaju točne podatke koliko djece će ove jeseni ostati bez mjesta. Sežu do nekoliko tisuća djece. "Točne brojke, nemamo, jer to je broj koji se mijenja tokom godine, projekcije su visoke, sežu do nekoliko tisuća". 

Najveći problem je u velikim urbanim središtima, kaže. 

"Roditelje u Zagrebu očekuje manjak mjesta, ali čuli smo da zagrebačka vlast radi na povećanju kapacitete, država je osigurala određene mjere poticanja izgradnje i rekonstrukcije dječjih vrtića vjerujem da će se Grad Zagreb javiti na mjere". 

Prošle godine iz Nacionalnog fonda oporavka i otpornosti osigurano je 215 milijuna eura za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju dječjih vrtića. 

Iva Ivanković Foto: DNEVNIK.hr

Dječji vrtići su u nadležnosti lokalnih samouprava, ponovila je. 

Na pitanje trebaju li se vrtić prebaciti u sferu i okrilje države, kaže: "Bilo bi dobro kad bi se to moglo, ali to ide iz nekakve suradnje države i lokalnih samouprava. Planira se novi poziv, on je u pripremi, osigurana su dodatna sredstav od 52 milijuna eura, ponovo za izgradnju i rekonstrukciju vrtića a sve u svrhu povećanja kapaciteta vrtića". 

Iz sindikata odgojitelja kažu nedostaje 7000 odgojitelja. Evo kako planiraju motivirati mlade da odaberu to zanimanje. "Taj posao je dovoljno atraktivan i mislim da oni koji se odlučuju za to zanimanje to doživljavaju prije svega kao poziv, jer to je poziv. Oni koji rade u sustavu obraovanja jesu oni koji taj posao žele i koji taj posao vole. Mi kontinuirano apeliramo na Fakultete da povećaju kapacitete za upis novih studenata", izjavila je. 

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.