Mislimo da su autoceste supersigurne, ali...

Vožnju autocestom nikako ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo, a o problemima na koje vozači trebaju uvijek obratiti pozornost, porazgovarali smo s prof.dr.sc. Željkom Marušićem s Fakulteta prometnih znanosti.

Pročitajte i ovo Promet normaliziran U tunelu Sveti Rok na A1 došlo je do sudara: Jedna osoba ozlijeđena, policija molila vozače za strpljenje Odnose se na mlade vozače Prometni stručnjak o teškoj nesreći u tunelu: "Trebamo uvesti ove dvije mjere"

>> FOTO i VIDEO Šok na autocesti: Mislila sam da je mrtav!

Kakva je kultura vožnje na našim autocestama?

Kultura vožnje na našim cestama je nezadovoljavajuća, ali se postupno poboljšava kako se privikavamo na autoceste. Najveća je greška 'sindrom vožnje po pretjecajnoj traci'. Mnogi vozači ne poštuju da se radi o traci za pretjecanje, a ne za stalnu vožnju te se nakon obavljenog pretjecanja na vraćaju u desnu traku. To je često povezano s drugom, najopasnijom greškom - premalim razmakom od vozila ispred, zbog čega kod naglog kočenja može doći do naleta na vozilo i lančanog sudara. U Njemačkoj je poznato pravilo 'Halber Tacho' - dakle, ako se vozi brzinom od 120 km/h treba se udaljiti od vozila ispred 60 metara, a ako se vozi 140 km/h - 70 metara. Treća greška je uključivanje u pretjecanje bez provjere preko retrovizora dolazi li netko po pretjecajnoj traci, a često se to radi bez žmigavaca. Četvrta greška je pretjecanje s desne strane. Peta greška, često i prva, je prebrza vožnja.

Koje sve opasnosti vrebaju za vozače?

Najveća je opasnost nailazak vozila iz suprotnog smjera, što je ipak velika rijetkost, pogotovo što je nakon incidenata prošlih godina signalizacija unaprijeđena. Još je opasnije ako vozilo iz suprotnog dijela autoceste, zbog gubitka kontrole ili sudara, probije zaštitnu ogradu i prijeđe trake iz suprotnog smjera. To se kod nas, razmjerno događa više nego u razvijenim zemljama EU-a, jer su zaštitne ograde preslabe. Ali statistički, najveće opasnosti vrebaju od vozača koji voze prebrzo, drže premali razmak, uključuju se u promet ili bez da su pogledali nailazi li netko po pretjecajnoj traci, pretječu s desne strane. Opasnost su i vozači koji voze presporo, posebno u uvjetima otežane vidljivosti.

Uzima li se vožnja na autocestama, koje se doimaju najsigurnijim i najbržim prometnicama, zdravo za gotovo? Čega se vozači moraju pridržavati? Koja iznenađenja vrebaju vozače na autocesti?

Autoceste su uvjerljivo najsigurnije prometnice, ali zbog toga se na njima mnogi opuste i voze previše opušteno i nedovoljno koncentrirano. Osnovno je pridržavati se ograničenja brzine i razmaka od vozila ispred te pravilno uključivanje na pretjecajnu traku.

Koliko sitne radnje, poput mijenjanja CD-a, tresenja opušaka, traženja radiostanica i slično mogu ugroziti sigurnost vozača na autocesti?

Sve radnje koje se izravno ne odnose na vožnju ometaju vozača i otežavaju mu da se usredotoči na situaciju u prometu. To se odnosi na podešavanje audiouređaja, klimatizacije, paljenje cigareta, otvaranje limenki pića te općenito konzumiranje pića i hrane. Neke su zemlje već uvele zabrane za takve aktivnosti, koje se sankcioniraju nakon što se snime u vožnji. Važno je da vozač sva podešavanja i pripreme obavi prije nego se uključi na autocestu.

Rusija je zbog vozača koji imaju ugrađene kamere na vjetrobranskom staklu postala hit vijest odnedavno. Mnoge nesreće i vozačka kultura tim su putem izronili na vidjelo u toj zemlji. Da li bi postavljanje kamera od strane naših vozača, prema Vašoj procjeni, podiglo svijest sudionika u prometu pozitivno ili negativno?

Kamere se u Rusiji koriste u automobilima, jer ostali bitni elementi sigurnosti u prometu ne funkcioniraju, a uz to je vrlo loša prometna kultura. Takve mjere stimuliraju osiguravatelji, jer u protivnom, u mnogim slučajevima nije moguće dokazati tko je kriv. No to je rubna zona, jer necertificirane kamere, koje nisu ovlaštene za snimanje prometa, na sudu se ne mogu koristiti kao dokaz.

Također je to i pitanje ljudskih prava - snimanje za javnu upotrebu moguće je samo po zakonu, odnosno posebnim propisima. Mi idemo dobrim putem i najbolje su rješenje certificirane videokamere i mjerači brzine uz sve opasne dionice, koje snimaju po zakonu. Dakle, nisam za primjenu 'ruskog modela', koji u ruskim uvjetima ima koristi, a kod nas bi više štetio, nego koristio.

Mali nogomet na autocesti

Za kraj smo se opet dotakli prošlonedjeljnog incidenta na Dalmatini, a Marušić problem vidi u slabom prometovanju tom autocestom tijekom vansezonskih mjeseci.

'U nekoliko sam navrata, kad nisu pomogli drugi argumenti za smanjenje ili ukidanje cestarina zimi na Dalmatini, radi povećanja prometa, ironično naveo da bi se bez problema na nekim dionicama mogla skupiti ekipa i zaigrati mali nogomet. To ne bi bilo problem snimiti na napraviti senzacionalističku priču. Inače, sustav nadzornih kamera, u sklopu s mjeračima brzine, bitno bi povećao sigurnost i rasteretio policiju, jer presretači više ne bi bili potrebni, a uvijek bi se točno znalo što se gdje dogodilo', zaključio je Marušić.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook