"Napad Rusije na Ukrajinu predstavlja eklatantni čin vojne agresije koja će kao kratkoročnu posljedicu imati veliki broj ljudskih žrtava i već je po tome zločin", objavila je u petak Antifašistička liga Hrvatske.
U priopćenju koje potpisuje predsjednik lige i mirovni aktivist Zoran Pusić, stoji kako je dugotrajne posljedice u ovom času teško sagledati; jasno je da ruska agresija gura svijet prema prijetećem sukobu usporedivom s najgorim sukobima iz perioda hladnog rata.
"U svijetu koji nasušno treba mir, zajedničke napore u suzbijanju pandemije i oporavku od nje, blisku suradnju na globalnom nivou kako bi se zaustavile ili smanjile klimatske promjene koje ugrožavaju cijelo čovječanstvo, ova agresija unazadila je šanse za jedan bolji i pravedniji svijet za mnoga desetljeća.
A izjava službene Moskve da je nad Rusima u Ukrajini vršen genocid i da je cilj ruskog napada "denacifikacija" Ukrajine krajnji je cinizam. Upravo je nacistička vlast svoje napade na susjedne države pravdala zaštitom njemačke manjine od navodnog terora države– žrtve nacističkog napada.
Antifašistička liga, koja smatra da je moderni antifašizam promocija tolerancije u društvu i suradnje među državama, dakle osuda širenja netrpeljivosti i, posebno, izbora vojnog sukoba kao rješenja nesuglasica među državama,osuđuje ovu agresiju koja je tragedija za Ukrajinu i Rusiju, a može se pretvoriti u tagediju za cijeli svijet", stoji u izjavi koju je potpisao Pusić.
Apel žena za mir
I mirovne feminističke aktivistkinje osudile su agresiju na Ukrajinu. U Apelu žena za mir, između ostalog navodi se zahtjev od Vlade Ruske Federacije da odmah prekine ratno djelovanje, jer rat je zločin protiv mira i čovjeka, kao i da se nastavkom pregovora, diplomatskim putem i svim nenasilnim sredstvima pronađu primjerena rješenja za osiguranje dugoročnog mira i sigurnosti u Ukrajini, uključujuči područja Donjeck i Lugansk.
Pročitajte i ovo
kolona 40-ak kilometara
VIDEO Reporter Ivan Čorkalo na granici Ukrajine i Poljske svjedočio noćnoj mori svakog roditelja: "Muškarci to tako masovno rade"
Pročitajte i ovo
Najviše ih je u Slavoniji
Ukrajinci u Hrvatskoj spremaju se za prihvat izbjeglica: "Teško je, kao i kad je kod nas bio rat..."
"Kao svjedokinje ratnog ništavila i ratničke ikonografije tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća svjesne smo posljedica ratnog sukoba i njegovog dugoročnog razornog djelovanja na društvo, civile, ljudsku zajednicu, te do kojih razmjera postratni život u podijeljenim zajednicama pronosi traumu, osjećaj nepravednosti i odgađa mogućnost zacijeljenja. Za nas je ljudska sigurnost i život svakog ljudskog bića etički imperativ svakog političkog postupanja, onkraj pitanja kao što su državno-teritorijalni interesi, politička neovisnost i vojno-obrambena sigurnost", navodi se u Apelu žena za mir.
Rat u Ukrajini iz minute u minutu pratite >>OVDJE