Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Kao što je već ranije najavljivano, država planira 'rezati' minuse na tekućim računima, ali u Zakonu o potrošačkom kreditiranju bit još nekoliko promjena.


Ministar financija Slavko Linić danas je komentirao prijedlog ministarstva o izmjeni Zakona o potrošačkom kreditiranju. Banke bi ovim izmjenama Zakona na godišnjoj bazi trebale ostati bez 550 milijuna kuna, rekao je ministar u izjavi za novinare. Vjeruje kako će ovaj Zakon do kraja sljedećeg mjeseca doći u proceduru, a na pitanje novinara može li se ova izmjena zakona tumačiti kao miješanje države u privatni sektor, ministar je odgovorio da to nije miješanje jer u svim zemljama država regulira dio bankarskih odnosa.

Vezani članci Članovi platforme Možemo o govorili su o subvencioniranim kreditima Možemo: "Subvencioniranje stambenih kredita dovodi do rasta cijena stanova" Slika nije dostupna Što mislite kako će završiti sukob Linića s bankarima?

'Znamo da je cilj Zakona koji sada predlažemo teret oko 550 milijuna kuna na dobit banaka. Toliko će imati manje dobiti. Toliko će građani imati korist od ovog zakona iz razloga što će pasti kamate na prekoračenja, past će kamata na potrošačke kredite i posebno na obračune kod švicaraca ali smatramo koliko god je to dosta značajan udar na bankarski sustav da je to najmanje što se može učiniti za sve one negativne poslijedice eto prebrzog zaduženja građana', rekao je ministar.

Podsjetimo, Ministarstvo financija za tešku financijsku situaciju na računima građana krivi, između ostalog, i banke. Tvrde kako su banke 'svojim neodgovornim ponašanjem i prekomjernom kreditnom ekspanzijom, često odobravale kredite bez kvalitetne dubinske analize klijenta i utvrđivanja njegove kreditne sposobnosti kao i vrednovanja svih rizika koji prate kreditni posao'.

Stoga se u Zakon o potrošačkom kreditiranju uvodi niz promjena o kojima je otvorena i javna rasprava. Među izmjenama Zakona nalazi se i odredba prema kojoj se uvodi ograničenje visine dopuštenog prekoračenja po tekućem računu, koje ne smije prelaziti visinu prosječnog mjesečnog priljeva na taj račun tijekom posljednjih šest mjeseci. Korisnici računa minuse će morati 'srezati' do 31. prosinca 2014. godine, a banke će im u toj situaciji morati ponuditi kredit za zatvaranje minusa ne kraći od 24 mjeseca.

Nadalje, izmjenom Zakona odredit će se i maksimalno dozvoljena kamatna stopa na stambene kredite, koja ne smije biti veća od prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite po valutama u RH, uvećane za jedan postotni bod. Ograničit će se i efektivna kamatna stopa koja će iznositi maksimalno jedan postotni bod manje od zakonske zatezne kamatne stope.

>> Linić pripremio nacrt zakona kojim bi se ograničili minusi na tekućim računima

Bankama će se ograničiti naknade koje naplaćuju kao troškove kredita, one će morati biti vezane uz stvarni trošak odobravanja kredita, a uvođenje novih naknada nakon potpisivanja ugovora o kreditu bit će zabranjeno. Vezano uz kredite, banke će pisanim putem morati upozoriti korisnike kredita na sve rizike povezane s promjenom tečaja valute, promjenom kamatne stope, te gubitkom prihoda osobe koja je podigla taj kredit. Točno će biti definirani i parametri koji se mogu koristiti kod promjene ugovorene promjenjive kamatne stope, a marža će morati biti fiksna cijelo vrijeme otplate kredita.

'Samovolja banaka'

Ministarstvo financija na svojim web stranicama objašnjava kako će do izmjene Zakona doći jer su banke s potrošačima sklopile desetke tisuća ugovora o stambenom kreditu s promjenjivom kamatnom stopom, a da pri tome nisu ugovoreni parametri temeljem kojih će se kamatna stopa mijenjati. Tvrde da takvi ugovori o kreditu dopuštaju samovolju banke kod promjene kamatne stope (na temelju njene interne odluke ili općih uvjeta poslovanja) te da su sukladno Zakonu o obveznim odnosima ništetni, ali i suprotni i temeljnim načelima koje proklamira Ustav Republike Hrvatske.

Ministarstvo banke optužuje i za samovolju koja je, kažu, vidljiva i kod odobravanja, a posebice ukidanja minusa na tekućim računima jer odluke o smanjenju minusa banke donose jednostrano, a građane o takvoj odluci obavještavaju na neprimjeren način.

Bankari nisu komentirali prijedlog zakona - kažu trebaju ga prvo proučiti, pa će onda dati svoj stav.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook