Banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga stalna primanja na taj račun, proizlazi iz prijedloga izmjena zakona koje su u srijedu jednoglasno pozdravili saborski zastupnici.
Izmjenama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, kako je pojasnio državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić, cilj je osigurati potrošačima pristup njihovim redovnim primanjima bez dodatnih troškova.
Što uključuju besplatne usluge?
Paket besplatnih usluga za koje banke potrošaču neće smjeti naplaćivati naknadu uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima ili bankomatima, primanje novčanih uplata u eurima iz Hrvatske i inozemstva, izdavanje i korištenje debitne kartice te plaćanje karticom u trgovinama, naveo je.
Istaknuo je pritom da se poseban naglasak stavlja na umirovljenike i ranjive skupine, kojima će biti omogućeno da u okviru paketa besplatnih usluga podižu gotovinu bez naknade i na šalterima i na bankomatima. Također, potrošačima koji pripadaju osjetljivoj skupini neće se naplaćivati naknada za deset nacionalnih i/ili prekograničnih platnih transakcija mjesečno u službenoj valuti Hrvatske.
"Već postoje osnovni računi bez naknade"
Mogu li se u zakon staviti "osigurači" da banka povećanjem drugih naknada koje smije naplaćivati kompenzira ove koje se ukidaju, zanimalo je Mariju Lugarić (SDP). Reguliramo onaj dio koje se odnosi na pristup redovnim primanjima, a Hrvatska narodna banka je ta koja prati koliko košta koja usluga banke, odgovorio je Zoričić.
Poručio je da vode računa i o mogućoj posljedici smanjenja broja poslovnica banaka i da će, ako bude potrebno, intervenirati u druge zakone i regulirati minimalnu dostupnost poslovnica, čime je odgovorio na pitanje Tomislava Josića (DP).
"Smatramo da će cjeloviti sustav kreditnih institucija, pa tako i manjih banaka, biti održiv i sve se nastaviti stabilno poslovati te se zadržati trenutačni broj", kazao je državni tajnik na upit Predraga Mišića (NZ) o održivosti poslovanja manjih banaka.
Boris Lalovac (SDP) upozorio je da u Hrvatskoj već postoji mogućnost otvaranja osnovnog računa bez naknada, ali da građani to ne koriste jer ne znaju.
"Građane treba dobro educirati"
Naveo je i podatak da u Hrvatskoj ima 7,2 milijuna transakcijskih računa, 4,5 milijuna računa bez odobrenog minusa, 1,6 milijuna s odobrenim minusom i 982 tisuće računa u blokadi. "Skoro svaki građanin u Hrvatskoj ima po dva računa", kazao je.
Petar Šimić (HDZ) složio se s Lalovcem da je u Hrvatskoj velik broj transakcijskih računa i da treba građane dodatno educirati kako bi ugasili nepotrebne za koje plaćaju naknade.
"Donošenjem ovog zakona 76 milijuna eura koji dolaze od naknada za vođenje tekućih i žiro-računa (u prvih devet mjeseci 2024.) bit će ušteda građana Hrvatske", naglasio je Šimić.
Šimić smatra da izmjene zakona neće predstavljati prekomjerni teret za banke te navodi podatak da je ukupna dobit banaka u 2024. godini iznosila 1,5 milijardu eura.
