Josip Aladrović
Josip Aladrović Foto: DNEVNIK.hr

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović sastao se s predstavnicima sindikata. Nakon sastanka dali su izjave za javnost.


Ministar Aladrović kazao je da je u fokusu docijalnog dijaloga bilo jačanje poduzetništva, radničkih prava i dizanje nivoa društvene i ekonomske odgovornosti u društvu. Navodi da će se u budućnosti socijalni dijalog još ojačati.

"Što se tiče tema sastanka, moramo definirati visinu iznosa minimalne plaće. To nam je prvi korak. Što se tiče Zakona o radu, već traju konzultativni sastanci. Naravno da ima određenih prijepora. Ono što je naša ideja je da pokušamo naći što veću razinu konzenzusa. Ne slažemo se po pitanju fleksibilizacije", rekao je Aladrović i dodao da se tim temama i dalje bave.

"Smatramo da Zakon o radu treba osuvremeniti, urediti pitanje rada na daljinu, od kuće, taj sustav je nedovoljno dobro definiran, no mora biti i primjenjiv. Tu spominjemo i dodatne poslove, odnosno dodatan rad i mogućnost dodatne zarade", objasnio je Aladrović.

"Ono što se ne možemo oteti dojmu je da imamo jedan akt koji se ne može nositi s današnjim vremenom. Spomenuli smo i temu Zakona o trgovini koji definira rad nedjeljom", kazao je i dodao kako se ide u pravcu toga da većina nedjelja u godini bude neradna. "Čitav niz izazova je pred nama, ali čak i kad se ne slažemo u stavovima, razgovorima možemo postići što veći konzenzus", objasnio je Aladrović.

Što se tiče zaključka sastanka, navodi da smisao sastanka nije bilo usuglašavanje već otvaranje tema. "Smisao nije bio da nađemo rješenje nego da potaknemo dijalog. Mogu se složiti s postavkama sindikata da je potrebno više razgovora. Postoje nekakve točke oko kojih se bitno razilazimo u mišljenjima, poput rada na određeno vrijeme, no to nas nikako ne treba abolirati od daljnjih pregovora", zaključio je Aladrović.

"Kolektivno pregovaranje i kolektivni ugovori"

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel kazao je da se trenutno vrše konzultacije oko izmjena Zakona o radu.

"Ono što mi naglašavamo proteklih godina je da se u Hrvatskoj prečesto mijenjaju zakoni, HUP kad ima bilo kakve potrebe o promjenama radnih zakona, maksimalno izbjegava kolektivno pregovaranju i okreće se prema vladama. U pravilu vlade prihvaćaju inicijative HUP-a", kazao je Novosel.

"Dovoljan je jedan povod, poput ove pandemije, da se kaže da je teško regulirati rad od kuće i onda idemo mijenjati Zakon o radu. Naš interes je da promijenimo smijer reguliranja odnosa radnika i poslodavaca u Hrvatskoj prema onom smjeru na način kako to reguliraju zemlje zapadne Europe - kolektivnim ugovorima", dodao je Novosel i istaknuo kako bi Zakon o radu trebao biti okvir, a da se kroz kolektivne ugovore brže i fleksibilnije dogovaraju promjene.

"Kolektivni pregovori u kolektivni ugovori mogu pridonijeti da nam radnici ostanu u Hrvatskoj, da ne idu vani i da to bude motiv radnicima da se vrate nazad u Hrvatsku. Naravno da smo se osvrnuli i na minimalnu plaću. Ona će se povisiti nekakvih 130 do 140 kuna u bruto iznosu. To je malo, ali u ovoj situaciji je, recimo to tako, donekle zadovoljavajuće", objasnio je Novosel.

Egzodus mladih ljudi iz Hrvatske

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kazao je: "Mi smo još u prvim konzultacijama zatražili ovaj sastanak. Previše se govori o nužnosti izmjena Zakona o radu kako bismo postigli veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva i da je fleksibilizacija rada i zapošljavanja nužna za povećanje zaposlenosti i rast gospodarstva".

"Nikad nitko nigdje u svijetu nije uspio dokazati tu tezu. Kad se uzima primjer Njemačke, koja je išla u labavljenje zapošljavanja na neodređeno vrijeme, zaboravlja se da je svoj rast započela prije toga, bilo im je nužno zapošljavanje novih radnika pa su išli u novačenje radnika sa svih strana. Taj njihov izlet u pravcu skraćenih poslova dovelo do toga da je Njemačka s osam milijuna radnika dobila još milijun i pol novih u vrlo kratko vrijeme. Drastično se smanjio broj nezaposlenih u evidenciji, ali se povećao broj onih radnika koji su tražili državnu potporu zašto što nisu dovoljno zarađivali", objasnio je Sever.

Navodi kako se radi samo o administrativnom smanjenju nezaposlenih. "Htjeli smo predsjedniku Vlade pokazati da je takva politika, svaki put pod krinkom fleksibiliziranja Zakona o radu, za posljedicu imala egzodus mladih ljudi, visokoobrazovanih koji su zaključili da - 'ako nas iz Hrvatske tjera mala plaća i nesigurni poslovi, idem iz Hrvatske pa ću tamo negdje barem raditi za plaću'", rekao je Sever.

"Na sljedećem popisu stanovništva mogli bi brojiti 3,8 milijuna ljudi jer nas je napustila desetina ljudi koji su bili na posljednjem prebrojavanju. Sve dosadašnje izmjene Zakona o radu tjerale su hrvatske radnike van. Odgovornost na hrvatskoj Vladi je ogromna. Ona predlaže zakon, njezina većina u Saboru je donosi. Ljudi ima sve manje za istjerati", kazao je Sever.

Rad od kuće, ilustracija - 1 Dobre i loše strane rada koji je u koroni postao – novo normalno: "Ako netko radi od doma, to ne znači da poslodavac više nema nikakvu obvezu"

Josip Aladrović Ministar Aladrović o radu nedjeljom: "Naš je generalni stav da nedjelja bude neradna"

"Rekorderi smo po tome koliko se zapošljavaju ljudi na određeno vrijeme i druge nesigurne načine rada. Hrvatskoj trebaju sigurni i stabilni poslovi i rast plaća", istaknuo je Sever.

Navodi da su premijera Plenkovića upozorili da je Ugovora o radu na određeno vrijeme jako puno. "Ritam takvog zapošljavanja je vrlo velik. Među novozaposlenima je 93 do 95 posto zaposlenih na određeno vrijeme", rekao je Sever.