Pročitajte i ovo
Tužba Hrvatske protiv Srbije za genocid, posljednja je nada za žrtve Vukovara i Škabrnje. Zločini ondje počinjeni 1991. godine ostali su u sumraku i međunarodne i domaće pravde. Genocid je najteži zločin u katalogu kaznenog sudovanja. Hrvatska od Srbije u tužbi traži da se kazne svi koji su počinili kažnjivo djelo genocida, informacije o nestalima, povrat kulturnog blaga i ratnu odštetu. Srbija je na hrvatsku tužbu odgovorila protutužbom, što je njezino procesno pravo.
Iz Haaga za Dnevnik Nove TV izvještava Ivana Petrović koja je o tužbi za genocid razgovarala s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem.
Ministre JNA i njezina uloga je vrlo bitna u ovoj tužbi. Arhivi JNA još nisu otvoreni. Što kanite poduzeti po tom pitanju?
Iskoristiti sve mogućnosti koje imamo da se ti arhivi otvore. Dakle, to je dio naše povijesti, potrebni su za utvrđivanje zločina i jedan od najvećih propusta haškog tribunala je to što nije progonio vrh JNA, jer nijedna operacija koja se vodila na području RH koja se vodila, a vodila se izvana, vodila se od strane Srbije, od strane JNA nebi bila moguća upravo bez njih i njihove organizacije. Dakle, sve što budemo mogli kao država ćemo napraviti da dođemo do tih arhiva, da se oni otvore i da se utvrdi tko je i što radio.
Ovo je prvi put u ovakvom postupku da je sve zaštičeno, uključujući i svjedoke, zašto?
Dakle to su pravila suda. Mi ih kao država u potpunosti poštujemo, inzistiramo da to radi i druga strana, nažalost morali smo neke prigovore uložiti zato što to nije bilo tako, ali Hrvatska će uvijek igrati po pravilima koja su postavljena.
Je li Srbija prijetila?
Ja neću sada ulaziti u to, jer su to neke stvari koje su također povjerljive, ali jednu stvar moramo znati. Moramo poštivati proceduru, moramo poštivati instituciju svaku i ona određuje pravila, a mi ih se moramo držati.
Tužba za genocid: Evo što Hrvatska traži od Srbije
Zbog čega je važno, ne prejudicirajući ishod ove presude, da Hrvatska i Srbija zbog tog razdoblja iz '91 idu pred najveće UN-ovo pravosudno tijelo?
Zapravo o ishodu će naravno odlučiti sud. Znamo koji je standard postavljen kod BiH. Međutim ono što je najvažnije da mi prezentiramo što se stvarno dogodilo, mi koji smo to proživljavali, svaki na svoj način, to znamo. Za buduće generacije se treba utvrditi tko je kome što radio. Tko je bio agresor, a tko je bio žrtva. Trebamo riješiti jednu frustraciju koja kod nas postoji što znači da se nije dovoljno procesuiralo, da se nije dovoljno radilo na tome, ponovo referiram tu i na haški sud. To su sve važne stvari. Ovdje se utvrđuje povijest.
Koliko je to bitno za buduće odnose Hrvatske i Srbije?
Ja mislim da je to izuzetno važno. Zdravi odnosi se mogu samo graditi ako se zna tko je i što, kako i kada radio. I teorija o nekakvom izjednačavanju je potpuno neprihvatljiva. Dakle nitko iz Hrvatske nije nikada prešao granicu da bi ratovao na drugom području, govorimo o području Srbije, nego se događalo suprotno. Dakle potpuno je neprihvatljiva nekakva teorija ' svi smo mi isti'. Nismo isti, mi smo bili napadnuti i to ćemo ovdje prikazati. Ja očekujem od našeg pravnog tima da odradi najbolji mogući posao, da izvede svjedoke i da jednostavno taj dio povijesti fiksira i prikaže ga i da se napravi dostupnim javnosti da se sve vidi, što se sve događalo i kako.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Stručnjaci upozoravajuTežak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca
-
NestašicaNavala na mesnice, a posebno traženog mesa nema: "Ovo uvozno, palcem uzmeš i stisneš. Ako propadne, nije dobro"
-
Službe na terenuVIDEO Ozbiljan incident na londonskom aerodromu: Heathrow preplavile hitne službe, ima ozlijeđenih
