Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac predstavio je novi paket poreznih izmjena koje stupaju na snagu 1. siječnja. U fokusu su porez na nekretnine i porez na dohodak.
Primorac je podsjetio da bi porezno opterećenje bilo dvije milijarde eura veće da nije bilo dosadašnjih reformi, a samo ono koje je stupilo na snagu početkom ove godine u džepovima građana i gospodarstva ostavilo je 400 milijuna eura više. Rekao je da se opterećenje rada prebacuje na opterećenje imovine ili drugih izvora, što osigurava pravedniji porezni sustav.
"Susrećemo se sa snažnim rastom cijena nekrenina i najma zbog niskog oporezivanja, ne samo nekretnina nego i dohotka od kratkoročnog najma. Suočavamo se i s nedostatkom radne snage", istaknuo je ministar te dodao da se želi unaprijediti sustav oporezivanja nekretnina, rasteretiti oporezivanje rada, oporezovati kratkoročni najam, poticati povratak hrvatskih državljana iz inozemstva... Stoga će se mijenjati šest zakona.
Oporezivanje stambenih nekretnina
Zbog podoporezivanja nekretnina i pogotovo kratkoročnog najma završili smo u situaciji da su poduzetnici umjesto novih ulaganja i modernizacije bili motivirani dobit investirati privatno u izgradnju apartmana i nekretnina, rekao je Primorac.
"Ulaganje u nekretnine isplatilo se u tolikoj mjeri da su se nekretnine počele kupovati i iz špekulativnih razloga umjesto za rješavanje stambenog pitanja. S porastom potražnje došlo je do porasta cijena, brojne mlade obitelji stoga ne mogu rješavati stambeno pitanje", ocijenio je ministar te dodao da Hrvatska ima više od 600 tisuća praznih nekretnina, a 200 tisuća koristi se za kratkoročni najam.
Uvođenje poreza na nekretnine poslat će jasan signal svima koji nastoje donijeti odluku o ulaganjima isplati li se to dugoročno, istaknuo je.
Porezni obveznik bit će svaki vlasnik nekretnine, pravna i fizička osoba, domaća ili strana, a oporezivat će se svaka stambena jedinica, zgrada, dio zgrade, svaki prostor namijenjen stanovanju. Neće se oporezivati poljoprivredne nekretnine.
Oporezivanja novogradnji počet će teći od dana stvarnog korištenja.
Oslobođeni će biti oni vlasnici nekretnina koji žive u njima ili oni koji u jednoj godini iznajmljuju objekt najmanje 10 mjeseci. Porez se neće plaćati niti za nekretnine u kojima nije omogućeno funkcionalno stanovanje ili u onima koje su stare, bez krova, vrata ili imaju narušenu statiku.
Porez na nekretnine neće se također plaćati na one objekte koje služe javnoj namjeni, tipa starački dom ili studentski, ili one koje su u vlasništvu općina i gradova te nekretnine koje su u državnom vlasništvu.
U slučaju da je vlasnik nekretnine osoba slabijeg materijalnog statusa, jedinice lokalne samouprave propisat će jasne kriterije.
Porez na nekretnine računat će se prema stanju na dan 31. ožujka iduće godine. Svatko tko ne bude imao ugovor o najmu do tog dana ili ima praznu nekretninu, neće moći do kraja kalendarske godine prikupiti 10 mjeseci za dugoročni najam i oni će odmah ući u obračun.
Ako netko promijeni vlasništvo nakon što je platio porez na nekretnine, nema pravo povrata dijela poreza na nekretnine. Onaj tko je nekretninu kupio u toj godini nema obveza, ali porez će platiti sljedeće godine.
Sve se promjene do 31. 3. moraju dostaviti poreznom tijelu.
"Ako se podaci ne dostave, propisane će biti kazne od 1000 do 6000 eura", kaže.
Koliko će porez iznositi, ovisit će o jedinicama lokalne samouprave. Bit će od 0,6 do 8 eura po metru kvadratnom. Ako općina i grad ne donesu odluku o porezu na nekretnine, primjenjivat će se odluka o porezu na kuće za odmor za 2024. godinu.
Omogućit će se i zoniranje, odnosno uvođenje različitog poreznog opterećenja. Dakle, neće se isto plaćati za nekretnine uz more i one udaljenije ili u centru Zagreba i na periferiji.
Jedinice lokalne samouprave odluke mogu donijeti do kraja veljače iduće godine.
Dvadeset posto prihoda od toga poreza ubirat će država.
Više od 160 jedinica lokalne samouprave povećalo je porezno opterećenje na kuće za odmor na maksimalni iznos, rekao je ministar te dodao kako to potvrđuje da se rasterećuje rad na račun imovine.
Dohodak od kratkoročnog najma
Dosad je bio podoporezivan, u paušalnom iznosu plaćao se od 20 do 200 eura po krevetu.
"To je rezultiralo činjenicom da je opterećenje dugoročnog najma oko 8 posto, a kratkoročnog oko 2 posto," ustvrdio je ministar.
Povećat će se donji prag iznosa za kratkoročni najam, no to je nemoguće učiniti horizontalno za cijelu zemlju. Stoga su se u ministarstvu oslonili na indeks turističke razvijenosti.
Tako će porez iznositi između 150 i 300 eura za najrazvijenije, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.
Primjerice, kod dugoročnog najma za stan s četiri kreveta plaćao bi se godišnji porez 604,80 eura.
Za kratkoročni najam, četiri kreveta, paušalni godišnji porez bio bi 600 eura.
Rasterećenje rada
Osobni odbitak raste s 560 na 600 eura i za uzdržavane članove obitelji.
Povećava se prag više stope poreza na dohodak na 60 tisuća eura.
Povećava se iznos neoporezivih primitaka.
Porezne stope: maksimalne granice za utvrđivanje stopa se smanjuju. Općine mogu uvesti nižu stopu do 20 posto, a viša može biti 30 posto. Gradovi mogu uvesti nižu stopu do 21, odnosno višu do 31 posto, a veliki gradovi nižu do 22, a višu do 32 posto. Grad Zagreb imao bi za nižu stopu na 23 posto, a gornja granica bila bi 33 posto.
"Hrvatska ima porezno opterećenje rada koje je najmanje u EU-u", ustvrdio je ministar.
Poticanje povratka hrvatskih državljana u RH
Nedostaje kvalitetnih radnika, a brojne države donose mjere za povratak svojeg stanovništva u matičnu zemlju. Pa tako i Hrvatska.
"Oni koji su se iselili iz Hrvatske, a dvije godine su bili u inozemstvu bit će pet godina oslobođeni plaćanja poreza na dohodak", objavio je Primorac. Plaćat će mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ali ne i porez na dohodak.
"Vjerujemo da ćemo na taj način zadovoljiti potrebu za radnom snagom i privući one koji su stekli određene vještine u inozemstvu", ustvrdio je.
Ujednačavanje visine doprinosa za sve sudionike na tržištu rada
Poslodavcima se ukida oslobađanje od plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika. To se odnosi na zapošljavanja od 1. siječnja, a poslodavci koji to već koriste zadržavaju pravo do isteka zakonskog roka 5 godina.
Mlade osobe do 25 godina imaju oslobođenje od poreza na dohodak i dalje, odnosno do 30 godina imat će i dalje 50 posto povrata poreza na dohodak.
Digitalizacija i administrativno rasterećenje
Povećava se prag za ulazak u sustav PDV-a s 40 tisuća na 50 tisuća eura. Primorac kaže da će RH povećanjem ovog praga biti među članicama EU-a s najvišim iznosom praga za ulazak u sustav PDV-a. Naglasio je kako je PDV za poduzetnike neutralan, a ova mjera uglavnom predstavlja administrativno rasterećenje.
Jačanje porezne discipline
Šire se odredbe o e-komunikaciji, a računi će se morati izdavati na kioscima, bit će obveznici fiskalizacije, što dosad nisu bili.
Šire se mjere zabrane prema nelegalnoj djelatnosti, a to se prije svega odnosi na igre na sreću. Omogućava se blokada financijskih transakcija prema ilegalnim priređivačima igara za sreću.
Odgovori na pitanja
Ministar je rekao da će se spajati na bazu komunalne naknade kad se radi o utvrđivanju obveznika poreza na nekretnine pa će obveznici dobivati rješenja.
Kad se radi o nekretninama koje nisu funkcionalne za stanovanje, to će se utvrđivati individualno, od slučaja do slučaja, za što će biti zadužene jedinice lokalne samouprave.
Porezna uprava sama će utvrđivati tko u nekretnini živi ili je prazna, no Primorac nije želio otkriti na koji način.
"Povezat ćemo se s postojećim registrima, poput baze komunalnih naknada, što će nam pružiti jasniji uvid. Oni koji smatraju da ne trebaju plaćati ovaj porez morat će dokazati da u nekretnini žive ili je iznajmljuju te će tada biti oslobođeni poreza", istaknuo je ministar.
Porezna reforma by DNEVNIK.hr on Scribd
Pročitajte i ovo
