Ministar financija Marko Primorac u Banskim dvorima iznio je podatke nakon zatvaranja perioda upisa trezorskih zapisa za građane.
Kazao je kako je upis bio dobar te je odaziv građana, prema riječima ministra, bio iznad svih očekivanja.
"Izdano je 550 milijuna eura trezorskih zapisa, upisano je i uplaćeno preko 929 milijuna eura. Od toga je interes za tromjesečnim zapisom bio je 221 milijun eura, a za godišnjim ukupno 708 milijuna eura", rekao je ministar i istaknuo da je u ovom upisu trezoraca sudjelovalo više od 37 tisuća građana.
Istaknuo je da je uvedena inovacija vezano za digitalizaciju te rekao kako je velik broj građana upisao zapise preko platforme e-riznica.
"Mislim da se radi o jako dobrom i kvalitetnom izdanju trezorskih zapisa, građani su pokazali da vjeruju državi i da vjeruju u stabilnost javnih financija", rekao je Primorac.
Najavio je međunarodno izdanje trezorskih zapisa za ožujak.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Komentirao je i gospodarski rast od 4,3 posto u zadnjem lanjskom kvartalu te rekao da je trenutno najviši od svih zemalja EU-a, kao i da se prvenstveno temelji na rastu osobne potrošnje i investicijama iz europskih sredstava, pri čemu bi poželjnije bilo da dominantno počiva na rastu izvoza.
Državni zavod za statistiku objavio je utorak prvu procjenu prema kojoj je BDP u četvrtom lanjskom tromjesečju realno porastao 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Rast u posljednjem lanjskom tromjesečju je najbrži rast od trećeg tromjesečja 2022. godine, kada je rast iznosio 5,5 posto, a ujedno već 12. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.
U cijeloj prošloj godini hrvatski BDP je porastao za 2,8 posto, objavio je DZS.
Primorac je na konferenciji za medije istaknuo da je stopa rasta od 4,3 posto prema do sada raspoloživim informacijama najveća u Europskoj uniji, pri čemu su trenutno dostupni podaci za 23 države. Stopa rasta za 2023. od 2,8 posto je pak druga najveća u Uniji, izjavio je.
Primorac je rekao da je značajnom gospodarskom rastu prije svega pridonijela potrošnja kućanstava, a zatim i investicije, koje su dobrim dijelom pogonjene i ulaganjima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Naime, prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u četvrtom lanjskom kvartalu za 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, brže u odnosu na 3-postotni rast u prethodnom tromjesečju. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 6,0 posto na godišnjoj razini, otprilike isto kao i u prethodnom kvartalu.
"Treba raditi i na povećanju produktivnosti i konkurentnosti"
No, prema DZS-ovim podacima, izvoz roba i usluga pao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 4,4 posto na godišnjoj razini. Pritom je izvoz roba pao za 8,7, dok je izvoz usluga porastao za 0,9 posto.
U kontekstu tog pada izvoza, a odgovarajući na pitanje novinarke, Primorac se nije složio s konstatacijom HUP-a da je gospodarstvo nekonkurentno i zbog skupih energenata.
"Hrvatska ima jednu od najnižih cijena energije, kada govorimo i o električnoj energiji i plinu", ustvrdio je.
No, rekao je da bi svi voljeli da u strukturi rasta BDP-a neto izvoz ima veći udjel, a također, naveo je ministar, još treba raditi i na povećanju produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva.
Naime, Hrvatska udruga poslodavaca je u današnjem komentaru kretanja BDP-a između ostalog istaknula da hrvatski izvoznici, kao i sve hrvatske tvrtke, i dalje plaćaju višu cijenu energenata od svoje konkurencije u Europskoj uniji, u kojoj je praksa da tvrtke imaju povoljniju cijenu električne energije od stanovništva. Također, naveli su iz HUP-a, tvrtke se suočavaju i s nekonkurentnim poreznim klinom na srednjim i visokim plaćama.
S obzirom da se pozitivni pokazatelji u četvrtom kvartalu uvelike temelje na potrošnji građana i ulaganjima iz europskih sredstava, novinari su Primorca pitali boji li se trenutka kada će se to "ispuhati".
Ponovio je da bi svi voljeli da gospodarski rast dominantno počiva na rastu izvoza, a i ocijenio da bi reformski procesi koji se provode u sklopu NPOO-a, ali i u okviru niza ministarstava, trebali pridonijeti stabilnijem poslovnom okruženju i atraktivnijoj ulagačkoj klimi.
Pritom je izvijestio da bi u travnju Europskoj komisiji trebao biti podnesen zahtjev za isplatu pete tranše iz NPOO-a, pa se već u srpnju očekuje isplata od više od 800 milijuna eura.
Ostvarene projekcije Ministarstva financija
Ministar je istaknuo i da je osam zemalja EU-a u zadnjem kvartalu zabilježilo gospodarski pad, što se odražava i na sam gospodarski rast Hrvatske, posebno kada je riječ o najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima, Njemačkoj i Italiji.
Kada je riječ o rastu od 2,8 posto u 2023., Primorac je istaknuo da su se time u potpunosti ostvarile projekcije Ministarstva financija.
"Mi smo bili čvrstog stava da će se ostvariti ovaj gospodarski rast koji se i ostvario, pogodili smo u decimalni zarez", poručio je Primorac i zahvalio ljudima iz Ministarstva financija koji rade u zavodu za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije.
