Obavijesti Pretražite Navigacija
Poznate i iznimke

Sad je i službeno: Vlada zabranjuje rad nedjeljom, ministar objavio detalje, poznat datum početka primjene

Vlada je u četvrtak uputila u Sabor konačni prijedlog Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili, a novi zakon stupio bi na snagu 1. srpnja, kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Filipović je na sjednici Vlade istaknuo kako se konačnim prijedlogom Zakona o trgovini uređuje temeljno pravo radnika u trgovini na tjedni odmor te se rješava pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog, što se u svim istraživanjima javnog mijenja pokazalo kao nešto vrlo važno građanima.

Radno vrijeme u trgovini, kako je kazao, regulira se na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i onda kada su blagdani, a tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju od 90 sati.

"Kada se ovaj konačan prijedlog zakona usporedi s prvim čitanjem, mi smo zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti predvidjeli dio iznimki koje će raditi i nedjeljom. U odnosu na prvo čitanje, iz tih iznimaka maknute su pekarnice jer smo uzeli u obzir sve ono o čemu se raspravljalo na odborima i u Saboru", rekao je Filipović.

Pročitajte i ovo Sjednica Vlade Novosti za trgovce Plenković zadovoljan narodnim obveznicama, otkrio koliko je uplaćeno milijuna eura. Otkriveni detalji Zakona o trgovini i radnim nedjeljama

Što se tiče mogućnosti rada nedjeljom, kako je naveo, prijedlog zakona predviđa 16 radnih nedjelja tijekom cijele godine. Predlaže se i da zakon stupi na snagu 1. srpnja, a radi prilagodbe poslovnih subjekata da se u 2023. godini 16 radnih nedjelja ne ubraja u nedjelje koje su do stupanja na snagu novog zakona bile radne.

"Našli smo model od 16 radnih nedjelja i mislim da je to dobar balans te vjerujem da će pridonijeti i pravima radnika i obiteljskom životu, kvalitetnom funkcioniranju u ovom novom režimu rada nedjeljom, koji je bio i dio je našeg programa", kazao je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade. Željeli smo to napraviti na način da bude održivo i kvalitetno, a u procesu donošenja odluka konzultirani su svi zainteresirani, dodao je.

Prema prijedlogu, trgovac samostalno određuje kojih je to 16 nedjelja u godini radno, s osnove individualnih potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih relevantnih čimbenika. U tjednima u kojima je nedjelja radna najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje.

Zakonom se propisuju iznimke od općeg pravila koje se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.

Također, iznimke se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama te prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

Distribucija tiska putem kioska, kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica, može biti otvorena nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 do 13 sati.

Navedene iznimke su, kako se navodi u obrazloženju, propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.

Svatko ima pravo na neradnu nedjelju

Nakon Vlade obratio se ministar Filipović te rekao da su danas na Vladi predstavili konačan prijedlog zakona o trgovini i njime se utvrđuju prava radnika u trgovini na tjedni odmor i, ono što je najvažnije, balans između privatnog i poslovnog života. To je našim građanima, a to su pokazala brojna istraživanja, jako važno", rekao je Filipović.

Regulira se na način da su trgovine blagdanom i praznikom zatvorene, a predlaže se da 16 nedjelja bude radno, i tu smo u odnosu na prvo čitanje zakona makli iz izuzetaka pekarnice, to smo učinili jer smo slušali i rasprave na odborima u Saboru, nakon konzultacija s pravnim stručnjacima.

Zakon bi trebao stupiti na snagu od 1. srpnja, rekao je ministar.  

Na upit što je s trgovcima koji su se ovom protivili te najavili ustavnu tužbu, Filipović je rekao da su vidjeli da postoji jedan opći konsenzus o toj temi te misli da svatko ima pravo na neradnu nedjelju.

"Od 118.000 radnika koji su zaposleni u trgovini, 86.000 su žene. Prema tome, to su oni radnici na koje smo najprije mislili kada smo krenuli u reguliranje rada nedjeljom. Mislim da će svi trgovci i zaposlenici u trgovini s ovim prijedlogom zakona biti zadovoljni", rekao je.

"Ja sam od trgovačkih lanaca svašta doživio u zadnje vrijeme, od nekih sam doživio vrhunsku korektnost gledajući pozitivne primjere. Vjerujem da će oni i drugi slijediti i na prvo mjesto staviti radnika jer je poanta ovog zakona omogućiti svakome da provede nedjelju sa svojom obitelji i da se pojača kvaliteta obiteljskog života. Nitko od trgovaca neće propasti zato što će nedjelja biti neradna", rekao je ministar. 

Ako bude bilo kakvih nepravilnosti, budite uvjereni da će državne službe reagirati, rekao je ministar. 

"Što tiče najavljenih poskupljenja, moram reći da smo prošli tjedan predstavili aplikaciju kretanja cijena i dosad je imala 29.627 posjeta. Mi smo svojim građanima ponudili alat da vide kako se kreću cijene  u pojedinim trgovačkim lancima, a za one koji nisu poslali mi ćemo popisati cijene te će građani na jednom mjestu moći vidjeti sve cijene", rekao je pa dodao: "Kada spominjete poskupljenja, možete vidjeti da su se to javilli oni akteri koji nam nisu dostavili podatke o kretanju cijena, a istovremeno nije problem uzeti novac od HEP-a jer velik dio njih plaća niže troškove struje.

Na upit što ako svi dignu cijene, Filipović je rekao da prvo moraju reći kojim to proizvodima će podignuti cijene te dodao novinarima: "Očekujem onda i od vas da pitate zašto dižu cijene, čemu?" 

"Cijene energenata su u padu, pa mi pomalo bizarno izgledaju izjave nekih da oni podižu cijene jer rastu cijene energenata", rekao je dodavši da je ta teza promašena. 

Rekao je da dok je on ministar gospodarstva nema govora o privatizaciji HEP-a te da nemamo HEP u našim rukama 100 posto mi bi bili u velikim problemima.

 

 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene