Zašto su u siromašnijim zemljama ljudi češće vlasnici nekretnina? "Sjeverne i zapadne države imaju sve ono što smo mi ugasili '90-ih godina"

Čak 91 posto stanovnika Hrvatske živi u vlastitoj nekretnini. To je oko 20 posto iznad prosjeka Europske unije. S druge strane, tek svaki drugi Nijemac posjeduje nekretninu.

"91 posto kućanstava u Hrvatskoj živi u stanovima ili kućama u kojima je vlasnik jedan od članova kućanstava. To je vjerojatno najčešće i muškarac pa tu možemo raspravljati o temi rodne ravnopravnosti, ali uistinu ne živi 91 posto naših sugrađana u svom vlasništvu", rekla je Iva Marčetić iz Europske građanske inicijative "Stanovanje za sve".

Pročitajte i ovo Udarac na novčanike Rast cijena "pojeo" plaće u Hrvatskoj: Inflacija narasla, ali i dalje nije najveći ekonomski problem u Hrvatskoj

Da je tome tako svjedoči podatak, koji je iznijela Marčetić, da je čak 40 posto kućanstava prenapučeno.

"Eurostat to računa prema sobnosti. To bi značilo da odrasla osoba iznad 18 godina mora imati svoju sobu ili da par mora imati svoju sobu. Djeca iznad 12 godina bi trebala imati svoju sobu. Postoje standardi koji su uzeti za Europu pa da su usporedivi", objasnila je Marčetić.

Kada se usporedi vlasništvo i prenapučenost, Rumunjska i Hrvatska prva su i četvrta zemlja u Uniji prema prenapučenosti, ali isto tako su u samom vrhu pri udjelu vlasništva. Njemačka je istovremeno iznad prosjeka EU prema prenapučenosti. Iz toga proizlazi svojevrstan paradoks: što je zemlja siromašnija, to ima više ljudi u vlastitim nekretninama.

"Prenapučenost nije jedino objašnjenje. Objašnjenje je da se radi o zemljama koje su '90-ih godina ukidale svoje programe javnog stanovanja i ukidale su sigurnost u stambenim statusima. Mi se svi sjećamo privatizacije fonda društvenih stanova i onoga što se dogodilo '90-ih. To je učinilo da na prostorima poput našeg imamo jako puno visok postotak privatnog vlasništva u stambenim jedinicama", rekla je Marčetić.

Pročitajte i ovo DONOSI INFORMER Što nas po pitanju ekonomije čeka u 2022. godini? Pitali smo stručnjake iz devet različitih područja

Što, kako podaci pokazuju, nije rezultiralo boljim stanovanjem.

"Velika je razlika upravo u tome da u zemljama europskog sjevera i zapada imamo puno bolju regulaciju stambenih statusa koji nisu vlasnički i imamo javne stambene programe, sve ono što je na jugu i istoku smo ugasili '90-ih godina", zaključila je Marčetić.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!