Ministar zdravlja Dario Nakić planira državnom proračunu uštedjeti oko 400 milijuna kuna. Od nabave lijekova do plaćanja nekih pretraga. Oporba očekivano kritizira - kažu da se štednja u zdravstvu ne bi se smjela koristiti za krpanje proračuna, već za bolju zdravstvenu zaštitu.


Kako uštedjeti stotine milijuna kuna u zdravstvu - ministar ima plan. 'Na cijenama lijekova, mi ćemo sad napraviti da opet bude objedinjena nabava i za medicinski potrošni materijal', kaže ministar Nakić.

Vezani članci Vilim Ribić Okončan sastanak sindikata javnih službi i Vlade: "Ovo ne radi nijedna zemlja u EU-u. To bi sada donijelo samo štetu" Slika nije dostupna Neslužbeno doznajemo da će Vili Beroš zamijeniti Milana Kujundžića: ''Ako premijer potvrdi mene, ja ću biti sretan''

Uštedjeli bi i tako da još neke stvari pacijenti plaćaju iz svog džepa, na primjer kod umjetnih kukova. 'Vi možete ugraditi endoprotezu od titana, ili možete ugraditi standardnu dobru endoprotezu. Ne dobiju svi građani ni sad endoprotezu od titana', kaže ministar.

Iz svog džepa plaćali bi i neopravdane pretrage. 'Uvijek to napominjem za magnetsku rezonancu. Ima nemali broj ljudi koji traže da idu na takve pretrage dodatno, ponavljano, više puta,a bez da iza toga imate pravo medicinsko opravdanje', dodaje.

Oporba smatra da ušteđeni novac iz zdravstva ne smije ići za krpanje proračuna. 'To smatram apsolutno neprihvatljivim obzirom da zdravstvenom sustavu nedostaju preko dvije milijarde kuna za puni obuhvat prava pacijenata na zdravstvene usluge', kaže SDP-ov Siniša Varga, bivši ministar zdravlja.

Ušteda na lijekovima i dodatnih plaćanja, takozvanog nadstandarda, plaši se udruga pacijenata. 'Ukoliko ministar Nakić misli rušiti taj zlatni standard kao najoptimalnije liječenje oboljelih onda on očigledno želi praviti sustav za bogate i siromašne. To je strašno', kaže Marijo Drlje iz Udruge hrvatskih pacijenata.

Ministar bi uštedio i tako da bude manje pretraga u bolnicama i manje ljudi u bolničkim hitnim prijemima. U tome ga podržava udruga liječnika. 'Pa i do dvije trećine pacijenata koji se zateknu u bolničkim hitnim prijemima doista ne trebaju hitno bolničko liječenje', kaže dr. Ivan Bekavac iz Udruge bolničkih liječnika.

Pa i do dvije trećine pacijenata koji se zateknu u bolničkim hitnim prijemima doista ne trebaju hitno bolničko liječenje.
 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju