Ilustracija
Ilustracija Foto: Getty Images

Svake godine 21. veljače obilježava se Međunarodni dan materinskoga jezika, a mi smo izdvojili neke jezične pogreške u hrvatskome.


Cilj je Dana materinskog jezika unapređenje, učenje i razvoj materinskoga jezika, ali i njegovanje jezične različitosti i višejezičnosti. Jezične pogreške nisu rijetke, a mnogi su na njih osjetljivi. Neke od češćih izvajamo u nastavku: 

Osnove pravopisa

Vezani članci Ruža Tomašić gostuje u Dnevniku Nove TV (Foto: Dnevnik.hr) Ruža Tomašić za Dnevnik Nove TV: "Jedini razlog što to rade jest da uštede novac. A budući da se Hrvatska ne buni, najlakše je uštedjeti novac na nama" Abeceda, ilustracija (Foto: Gettyimages) Mali tečaj hrengleskoga: Je li doista "in" sve kopipejstati od drugih?

Pisanje nekih riječi trebali bismo usvojiti već u nižim razredima osnovne škole. Nažalost, često svjedočimo tomu da se č/ć, dž/đ, ije/je ili negacija ne pišu onako kako treba. U hrvatskom je jeziku mnogo pravila (i iznimaka), a neka od njih i nisu tako jednostavna. Čak i da zanemarimo učenje ili to što neke razlike u govoru ne čujemo, samo čitajući te bismo pojmove morali usvojiti. Neoprostivo je napisati čovijek, snjeg, đep, maćka, kuča, ne moguće i neznam jer su to riječi koje su u upotrebi gotovo svakodnevno. Onaj tko se smatra pismenim takve si pogreške ne bi smio dopustiti.

U polukliniku zbog kvarijesa

Znate li da je riječ posthumno zapravo pogrešna te da se treba pisati i govoriti postumno? Naime, izvorno latinska riječ postumus, koja znači 'dijete koje se rodilo poslije očeve smrti', zbog pogrešnog dovođenja u vezu sa zemljom (post humus) postala je posthumno. To je samo jedan od primjera pučke etimologije, jezične pojave u kojoj govornici povezuju dvije etimološki nesrodne riječi koje slično zvuče, pa ih zbog toga smatraju i značenjski povezanima. Po tom principu sirena (koja svira) postala je svirena, karijes je prekršten u kvarijes, buldožer je požderao sve pred sobom i postao buldožder, a tu su još i namjerniceekspreso, poluklinika, mladež, ožuljak i druge slične riječi.

Radnja izvršena od strane...

Okrivljeni je prouzročio prometnu nesreću na način da je nepropisno izvršio radnju pretjecanja osobnim vozilom. Koliko vam vremena treba da shvatite smisao rečenice? Naravno, moglo bi se to mnogo jednostavnije napisati, ali administrativni jezik očito ima neka svoja pravila koja nam često nisu jasna. Uz vršenje radnji tu su još i izrazi poput od strane, biti u mogućnosti, po tom pitanju, iz razloga što, s ciljem utvrđivanja, navedeno je u istom

Najbolji ikad

Engleski je globalni jezik i nije neobično što uvelike utječe i na hrvatski. U upotrebi je sve više engleskih riječi, i onih koje su nove te ih još nismo preveli, ali i onih za koje postoji odgovarajuća hrvatska zamjena. Pri prevođenju treba uzeti u obzir to da riječi koje slično zvuče ne znače uvijek isto (eventualno, definitivno, respektivno), ali i izbjegavati engleske konstrukcije koje su u našemu jeziku nepravilne. Primjerice, umjesto najbrži automobil ikad, Facebook profil i na dnevnoj bazi trebali bismo reći najbrži automobil u povijesti / dosad, profil na Facebooku i svakodnevno. Svaki jezik ima svoja pravila!

Popis pogrešaka od kojih nas zabole uši i oči sigurno bi bio poduži, no navest ćemo još nekoliko onih na koje je većina osjetljiva: zamjena jer i jel (je l'), dali i da li umjesto je li, Hrvacka, samnomkojeg umjesto kojisumljam i osumljičeni, helihoptermoje auto/biciklo, biciklista/motorista, Gospođo, jeste vidjela?, mama od Ivana, biti će, smeta me, preporučam, pozdravljam svih, plakati se, pogledaj te (pogledajte), kratice pozz, nz, vjv...

Treba imati na umu da standard i dijalekti nisu isto. Mjesni govori zaseban su sustav, a ono što je u dijalektu uobičajeno u standardu često nije prihvatljivo. Također, nije svejedno komu se i gdje obraćamo. Standardni jezik zajednički je svim Hrvatima i njega moramo učiti, a na javnim mjestima i u određenim prilikama nužno je držati se jezičnih pravila.

Jezik je jedna od sastavnica našeg identiteta, a poznavanjem osnovnih jezičnih pravila pokazujemo i koliko poštujemo sami sebe. Neka nam današnji dan bude poticaj da ne prestanemo učiti svoj jezik!