U srijedu, 1. ožujka, dan je kada na snagu stupaju novi cjenici distributera najvećih svjetskih brendova.
Kako doznaje Dnevnik Nove TV, to ne znači da će odmah u srijedu cijene na policama biti veće jer trgovci imaju svoje zalihe, oni veći veće, oni manji manje.
Jednom kad ih potroše, morat će robu nabavljati po višoj cijeni. Prosječno poskupljenje je oko 10 posto - a tu su poznati brendovi čokolada, instant kave i toplih napitaka, umaka poput kečapa i majoneze, ali i brojnih kozmetičkih i higijenskih artikala - od sapuna i šampona do krema te deterdženata za pranje rublja i posuđa.
S druge strane, toaletni papir ne bi trebao biti skuplji, a najveća kompanija za proizvodnju bezalkoholnih pića novi cjenik odgodila je za mjesec dana.
Ministar o BDP-u
Ministar Marko Primorac danas je izjavio da su izbjegnute sve špekulacije o eventualnom ulasku hrvatskog gospodarstva u recesiju, s obzirom da je BDP u zadnjem lanjskom tromjesečju porastao i na kvartalnoj razini.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu po kojoj je hrvatsko gospodarstvo poraslo u četvrtom tromjesečju prošle godine, sedmi kvartal zaredom, no rast je usporen na četiri posto, dok je u cijeloj 2022. BDP porastao za 6,3 posto.
Primorac je istaknuo i da je BDP na kvartalnoj razini, odnosno u četvrtom lanjskom tromjesečju u odnosu na treće tromjesečje iste godine, porastao za 0,9 posto.
"Time su izbjegnute i sve one špekulacije o eventualnom ulasku u recesiju, tako da svi oni koji su govorili nešto o tome, strahovali od toga, mogu biti mirni", izjavio je Primorac. Naime, na takvu mogućnost upozorio je nedavno i Ekonomski institut, Zagreb prilikom zadnje objave svog CEIZ indeksa, a između ostalih ranije na tu mogućnost je skrenula pažnju i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).
Primorac je rekao da doprinos rastu BDP-a prije svega dolazi od izvoza, isto tako od investicija, a djelomično i povećanja potrošnje. "Dakle, osobna potrošnja je, unatoč padu realne kupovne moći građana, ostala na zadovoljavajućoj razini, prije svega zbog povećanja zaposlenosti", napomenuo je.
To su sve dobri i pozitivni podaci i ulijevaju povjerenje u našu gospodarsku održivost i sve ono što smo do sada radili kao Vlada, poručio je.
Rast u 2022. gotovo dvostruko veći od prosjeka EU-a
Rast od 6,3 posto u 2022. godini, istaknuo je ministar, gotovo je dvostruko veći od prosječne stope rasta u Europskoj uniji, dok kada je riječ o rastu od četiri posto u zadnjem kvartalu, prema dosad dostupnim podacima tek je nekoliko članica raslo brže.
U 2023. se očekuje usporavanje rasta gospodarstva, što je u skladu i s najavama Vlade, kazao je Primorac.
Podsjetio je da Europska komisija u 2023. za Hrvatsku prognozira rast od 1,2 posto, pri čemu bi udar energetske krize i inflatornih pritisaka trebao biti blaži no što se prvotno očekivalo
To je i zbog blaže zime, pa tako i smanjene potrošnje energenata, kao i diversifikacije dobavnih pravaca u opskrbi energentima, dodao je.
Kada je riječ o Hrvatskoj, unatoč prognozama da će velik dio europskog gospodarstva završiti u recesiji, ona je za sada izbjegnuta, pa bi se tako i pozitivna kretanja u članicama EU-a koje su najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske, u ovoj godini trebala pozitivno odraziti i na stanje u Hrvatskoj, izjavio je ministar financija.
"Najviše energije troše oni s najvišim primanjima"
U kontekstu najavljenog novog paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu za razdoblje od 1. travnja i potencijalni cenzus koji je jučer najavio, a predsjednik Vlade Andrej Plenković to danas nije potvrdio, novinari su pitali Primorca postoji li tu neka diskrepancija, na što je ministar odgovorio niječno.
Pojasnio je da je jučer rekao da mjere nisu još usuglašene, a odgovarajući na pitanja novinara što misli on osobno, iznio je i svoj stav.
Tako, ako se govori o električnoj energiji, pojasnio je iznova Primorac, u jesenskom paketu je polugodišnja potrošnja do 2500 kilovatsati (kWh), koja predstavlja i određenu prosječnu potrošnju kućanstva, visoko subvencionirana i cijena joj je praktički ostala "na pretkriznim vremenima", dok drugu komponentu čini potrošnja iznad 2500 kWh, za koju je utvrđena viša tarifa.
"Moj osobni stav je da bi tu višu tarifu trebalo dodatno fleksibilizirati, odnosno pustiti je da se približi onim tržišnim okolnostima", istaknuo je. Dodatno je pojasnio da najviše energije troše upravo oni s najvišim primanjima, jer imaju i najviše uređaja, poput klima uređaja, hladnjaka i sl.
"Potrebno je dizajnirati mjere, odnosno subvenciju električne energije, na taj način da oni koji troše iznad prosječne razine, a to su oni koji imaju više sredstava, u većoj mjeri participiraju, odnosno da im ta subvencija, koju plaćaju svi građani Hrvatske, bude manja", poručio je Primorac, dodajući da takav stav zastupa i u Vladi, a nakon razgovora na kraju će se donijeti odluka za koju svi smatraju da je najbolja.
Ne vidi razloge za poskupljenja
Upitan o poskupljenjima koje su od sutrašnjeg dana najavili trgovci, Primorac je rekao da ministar gospodarstva Davor Filipović komunicira sa svima koji su takva poskupljenja najavili.
Ponovio je da trenutno ne vidi razloge kojima se takva poskupljenja mogu pravdati, s obzirom na smanjenja cijena energenata i ostalih inputa, no i ustvrdio da građani imaju izbor.
"Ako sam dobro razumio, uglavnom se radi o poskupljenjima uvoznih robnih marki, za koje trgovci tvrde da njima poskupljuju dobavne cijene. Ako je tome tako i ako su domaće marke jeftinije i ako se njihova cijena ne mijenja, građani imaju izbor. To je vrlo jednostavno", poručio je Primorac.
Smatra da bi se i drugi trgovački lanci, po uzoru na trenutna tri, trebali pridružiti "bijeloj listi" koju je formiralo Ministarstvo gospodarstva.
"Mislim da svatko tko se zalaže za tržišno gospodarstvo i za razvoj tržišta, mora biti svjestan činjenice da netko, kako bi mogao donositi informirane odluke o tome gdje obavljati kupovinu, mora znati kakve su gdje cijene", izjavio je Primorac.
O obveznicama
"Prije sat vremena smo konstatirali da je upis obveznica na razini većoj od milijardu eura. Sada možemo i potvrditi kako se radi o vrlo uspješnom projektu koji je zaživio, za koji je interes građana bio prilično dobar, u skladu zapravo i sa našim očekivanjima i procjenama", izjavio je u utorak ministar financija Marko Primorac na konferenciji za medije u Ministarstvu financija, održanoj u povodu prve procjene DZS-a o kretanju BDP-a u 2022. i zadnjem lanjskom kvartalu.
Unatoč tome što je upis dosegnuo ciljanih milijardu eura, Primorac je istaknuo da građani imaju vremena za upis obveznica još danas i sutra do 20 sati.
"I dalje građani, oni koji žele upisati obveznice, mogu to učiniti", poručio je. Ako dinamika upisa obveznica od strane građana danas i sutra bude otprilike razini dosadašnje, neformalna procjena Primorca je da će se "moći praktički upisati sve ono što su građani odlučili upisati".
Pročitajte i ovo
Proširenje alokacije, za institucionalne investitore 500 milijuna eura
Donijet će se odluka o proširenju alokacije, a nakon što se završi upis za građane, 3. ožujka će biti otvoren i upis za institucionalne investitore.
"Na tom upisu ćemo ponuditi vjerojatno 500 milijuna eura za upis i institucionalnim investitorima, povrh onog što će upisati naši građani", otkrio je Primorac.
Sredstva prikupljena izdanjem ove obveznice, uz refinanciranje postojećih obveza, naveo je Primorac, u najvećoj mjeri će se koristiti za podešavanje strukture javnog duga, s ciljem prije svega dugoročne održivosti ali i dugoročnog troška zaduživanja, koji bi se ovim zaduživanjem trebao minimizirati.
Pročitajte i ovo
"Konkretnije, tim iznosom ćemo refinancirati one dugove koji nam dospijevaju u ovoj godini, prije svega mislim na izdanja trezorskih zapisa, koja su značajna u narednom razdoblju", izjavio je Primorac.
Tzv. narodne obveznice se upisuju u dva kruga - prvi je za građane i traje do 1. ožujka do 20 sati. Nakon toga će se upis za građane zatvoriti, a 3. ožujka će se otvoriti za institucionalne investitore i trajat će samo taj dan.
Upis se obavlja u više od 500 poslovnica banaka koje su vodeći agenti izdanja - Erste&Steiermärkische banke, OTP banke, Privredne banke Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Zagrebačke banke - i suaranžera izdanja, a to je Hrvatska poštanska banka. Uz to, dvije su banke (Erste i PBZ) omogućile upis obveznica i putem digitalnih kanala.
Država je izdanjem obveznice prvotno planirala prikupiti milijardu eura, minimalni ulog za građane je 500 eura, minimalna kamatna stopa iznosi 3,25 posto godišnje, a dospijeće obveznice je 2025. godine.
Izbjegnute špekulacije o eventualnom ulasku u recesiju
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
