Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Komisija će nastaviti nadzirati rad Vlade, no ipak je zaključeno da nije potrebno uvesti korektivne mjere.


19:01 Ministar financija Zdravko Marić zadovoljan je zaključkom Europske komisije da za Hrvatsku ne treba pokrenuti korektivni postupak zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, u utorak je kazao kako smatra da je Komisija prepoznala napor, planove i reformski program Vlade.

Vezani članci Ilustracija Morat će ispuniti obaveze: Europska komisija tužila AstraZenecu zbog neisporuke cjepiva, spor konačno završen Objava Europske komisije o Nikoli Tesli Čiji je ono Tesla? Europska komisija proglasila ga srpskim znanstvenikom. Brzo se ispravili

"Mi smo u svakom slučaju zadovoljni s odlukom. Smatramo da je Europska komisija prepoznala napore, planove i općenito reformski program Vlade“, rekao je Marić. Europska komisija je u utorak popodne objavila da neće biti pokrenut korektivni postupak zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u kojima se Hrvatska nalazi.

Komisija će u svibnju ponovno razmotriti svoju ocjenu kako bi u obzir uzela razinu ambicioznosti reformskog programa, a Marić ističe da Vlada premijera Tihomira Oreškovića od samoga početka, od stupanja na dužnost, vodi intenzivnu i otvorenu i transparentnu komunikaciju s Komisijom te to namjerava i dalje.

"Europska komisija traži nastavak i ubrzanje provođenja strukturnih mjera, što mi u svakom slučaju planiramo i učiniti", naglašava ministar financija.

U četvrtak Vlada 'palje jasnu poruku'

Vlada će u četvrtak na sjednici predstaviti prijedlog proračuna za ovu godinu, a Marić kaže da će se i kroz njega "poslati jasna poruka" o reformskim mjerama. "A nakon donošenja proračuna, cijela Vlada i svi ministri, svatko u svom resoru, još će jače prionuti poslu“, poručuje ministar financija.

Ponavlja kako će prijedlogom ovogodišnjeg proračuna rashodi biti zamrznuti te da, uz određeni rast prihoda ove godine, očekuje fiskalna konsolidacija i smanjenje proračunskog deficita ispod 3 posto BDP-a.

"Mislim da je to dosta jasna poruka, s obzirom da je to jedna od uporišnih točaka i glavnih stupova stabilizacije javnog duga već u ovoj godini. A, naravno, u godinama koje slijede očekujemo daljnje smanjenje njegova udjela u BDP-u", kazao je Marić.

16:51 - Hrvatska je zasad izbjegla pokretanje korektivnog postupka zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a Komisija će u svibnju za Hrvatsku i Portugal ponovno razmotriti svoju ocjenu kako bi u obzir uzela razinu ambicioznosti njihovih nacionalnih reformskih programa, koje moraju predati do kraja travnja, objavila je Europska komisija utorak.

Hrvatska je jedna od pet zemalja članica koje imaju makroekonomske neravnoteže, uz Bugarska, Francuska, Italija i Portugal.

Komisija dijeli zemlje u četiri kategorije. U prvoj skupini su zemlje bez makroekonomskih neravnoteža, u drugoj one s makroekonomskim neravnotežama, u trećoj zemlje s prekomjernim neravnotežama i u četvrtoj zemlje s prekomjernim neravnotežama koje zahtijevaju korektivni postupak.

Od 18 zemalja članica za koje je provedena dubinska analiza, u njih šest je ustanovljeno da nemaju makroekonomske neravnoteže, sedam zemalja ima neravnoteže, a pet ih ima prekomjerene neravnoteže.

Sve zemlje koje imaju neravnoteže i prekomjerne neravnoteže bit će pod specifičnim monitoringom, u skladu sa stupnjem i prirodom neravnoteža.

Komisija je zaključila da Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže i da su slabosti povezane s visokom razinom javnog, korporativnog i vanjskog duga u kontekstu visoke nezaposlenosti.

"Skromni ekonomski oporavak trebao bi olakšati korporativno razduživanje, a poboljšanje bilance tekućeg računa trebalo bi pridonijeti smanjenju vanjskih obveza, ali očekuje se da će javni dug i dalje rasti. U bankovnom sektoru, krediti koji se ne otplaćuju i dalje su visoki, i njegova profitabilnost je niska. Potrebni su daljnji napori i poboljšanja u fiskalnom upravljanju. Iako su poduzete mjere za poboljšanje okvira za nesolventnost i jačanje fleksibilnosti tržišta rada, i dalje opstaje veliki jaz koji zahtijeva specifične mjere, posebice u pogledu upravljanja javnim poduzećima, učinkovitosti javne uprave i rješavanju kredita koji se ne otplaćuju", navodi Komisija.

16:30 - Hrvatska bi u idućih sat vremena trebala doznati je li prva zemlja za koju je Europska komisija aktivirala korektivne mjere. O tome će izvijestiti potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis u Strasbourgu.

On je, pri posjetu Zagrebu, izvijestio kako su Hrvatskoj preporučene reforme u šest područja - od tržišta rada, mirovinskog sustava, fiskalne potrošnje i drugih, a napredak je vidljiv u samo jednom.

Dombrovskis tada nije želio nagađati o mogućim kaznama, a premijer Orešković poručio je da je situacija vrlo ozbiljna i da su izgubljene četiri godine.

Inače, Europska komisija nikada nije aktivirala korektivne mjere i ovo bi bilo prvi put.

14:30 - Ministar financija Zdravko Marić nije htio u utorak nagađati kakva će biti odluka Europske komisije u pogledu postupka makroekonomskih neravnoteža, koja će biti donesena kasnije popodne na sjednici Komisije u Strasbourgu.

Na pitanje očekuje li pokretanje korektivnog postupka, ministar Marić, koji je sudjelovao na sastanku EU ministara financija, rekao je da "ne bi u ovom trenutku komentirao dok Europska komisija ne odradi svoje procedure" te da će komentirati kada odluka bude poznata.

Prije desetak dana Komisija je objavila izvješća o ekonomskim i socijalnim izazovima članica EU-a te dubinske analize makroekonomskih neravnoteža za 18 zemalja članica, među njima i Hrvatske. Tada nisu objavljeni njezini zaključci i ocjene te se očekuje da će to Komisija obaviti u utorak poslijepodne na sastanku u Strasbourgu.

Novost je da će ove godine zemlje članice pri ocjenjivanju makroekonomske situacije biti podijeljene u četiri skupine, umjesto u šest kao što je bilo prošle godine. U prvoj skupini su zemlje bez makroekonomskih neravnoteža, u drugoj zemlje s makroekonomskim neravnotežama, u trećoj zemlje s prekomjernim neravnotežama i u četvrtoj zemlje s prekomjernim neravnotežama koje zahtijevaju korektivni postupak.

Hrvatska je u veljači prošle godine bila u petoj kategoriji, zadnjoj koja spada u preventivnu dimenziju postupka makroekonomskih neravnoteža, nakon koje slijedi početak korektivnog postupka. Tada je bila najavljena mogućnost prelaska u šestu kategoriju, ako Komisija ocijeni da nacionalni reformski program ne nudi jamstvo da se ide prema ispravljanju neravnoteža. To je na kraju Hrvatska uspjela izbjeći.

Izrada korektivnog akcijskog plana

Korektivni postupak do sada nije pokrenut ni protiv jedne zemlje. Kod korektivnog postupka od zemlje se traži da izradi korektivni akcijski plan. Komisija potom ocjenjuje taj akcijski plan i ako nije zadovoljna, traži novi plan. U slučaju da ni drugi korektivni akcijski plan nije zadovoljavajući, zemlje članice eurozone mogu biti financijski kažnjene do 0,1 posto BDP-a, dok kod ostalih zemalja postoji mogućnost suspenzije dijela europskih fondova koji su im na raspolaganju.
Ministar Marić u utorak je rekao na marginama sastanka ministara financija EU da je imao niz bilateralnih sastanaka s kolegama ministrima te s povjerenicima i predstavnicima Europske komisije.

Između ostaloga, na tim se sastancima razgovoralo o proračunu za ovu godinu, koji će ovaj tjedan biti na Vladi te o nacionalnom reformskom programu i programu konvergencije, koje Hrvatska mora poslati Europskoj komisiji do kraja travnja.

Ministar Marić je s nizozemskim kolegom Jereonom Dijsselbloemom potpisao Memorandum o razumijevanju i tehničkoj suradnji između Hrvatske i Nizozemske.

"To je nastavak dugogodišnje suradnje s Nizozemskom i njihovim ministarstvom financija. Mislim da je to za Hrvatsku dosad bio, i ubuduće će biti vrijedan izvor suradnje, ne toliko u smislu financijskih stvari, iako ni to nije isključeno, nego u tome što od njihova ministarstva dobijamo ekspertizu i određena znanja koja se lako i dobro prenose u naš sustav", rekao je ministar Marić. (Hina)