'Zbog prošle Vlade Hrvatska je prva zemlja kojoj prijeti postupak korektivnih mjera'

 Hrvatska bi mogla postati prva zemlja članica Europske unije za koju bi Europska komisija mogla odrediti korektivne mjere u sklopu mehanizma prekomjernih makroekonomskih ravnoteža, jer je od šest područja preporuka napravila napredak samo u jednom, rečeno je u petak nakon sastanka predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića s potpredsjednikom EK za euro i socijalni dijalog Valdisom Dombrovskisom.

Pročitajte i ovo Pušten na uvjetnu slobodu 2012. Zagreb: Osuđeni ratni zločinac priveden zbog obiteljskog nasilja Postupci pred Povjerenstvom Milanović, Orešković ili Plenković? Provjerili smo u čijoj je vladi bilo najviše sukoba interesa

Na konferenciji za novinare nakon sastanka s premijerom Oreškovićem i ministrima financija Zdravkom Marićem, gospodarstva Tomislavom Panenićem, regionalnog razvoja i europskih fondova Tomislavom Tolušićem i rada i mirovinskog sustava Nadom Šikić, Dombrovskis je kazao da su Hrvatskoj lani utvrđene makroekonomske neravnoteže te je EK definirala šest preporuka za rješavanje tih neravnoteža.

'Situacija je ozbiljna. Nažalost, izgubili smo 4 godine, reforme koje je bivša Vlada obećala i govorila da ih provode, nažalost nismo vidjeli rezultate i rezultat toga je da nam danas prijeti postupak korektivnih mjera. Imao sam priliku prezentirati potpredsjedniku EK naš plan. I u Saboru smo vrlo jasno komunicirali da će se ova vlada fokusirati da smanjimo dug, da povećamo investicije, da smanjimo deficit i da pokrenemo konkretne reforme. S naše strane nama je jasno, treba se manje pričati, više raditi. Mislim da ćemo danas dobiti novo izvješće da stvari na papiru nisu dobre i da trebamo provesti reforme. Ova Vlada neće pričati nego ćemo raditi', rekao je premijer Orešković. Preporuke su se odnosile na područje fiskalne politike, posebno potrošnje, potom reforme tržišta rada, mirovinskog sustava, poglavito pitanja ranijeg umirovljenja, parafiskalnih nameta i dr. No, jedino područje na kojem je Hrvatska napravila značajniji napredak je pitanje rješavanja problema insolventnosti poduzeća, istaknuo je Dombrovskis. Dodao je da će odluku o tome hoće li se za Hrvatsku odrediti korektivne mjere te kakve bi one mogle biti, EK donijeti za nekoliko tjedana.
Mehanizam makroekonomskih neravnoteža, pojasnio je, relativno je novi mehanizam, uveden kako bi se riješili problemi s kojima su se susrela europska gospodarstva uslijed globalne financijske krize. Do sada još niti jednoj zemlji nisu određene korektivne mjere, a Dombrovskis je kazao da ne može prejudicirati kakvu će odluku EK donijeti, ali da će u svakom slučaju Komisija pažljivo pratiti program i implementaciju programa strukturnih reformi Vlade.

Premijer Orešković je konferenciju za novinare nakon sastanka s Dombrovskisom otvorio riječima da je situacija vrlo ozbiljna te da je Hrvatska izgubila četiri godine da provede nužne reforme, koje je bivša Vlada obećala i govorila da provodi, ali se rezultati ne vide.

'Rezultat toga je da nam danas prijeti postupak korektivnih mjera', rekao je Orešković, dodajući da bi Hrvatska mogla postati prva zemlja kojoj prijete korektivne mjere, što 'ne bi bila dobra poruka za Hrvatsku'.

Vlada je stoga danas potpredsjedniku EK prezentirala plan u kojem je fokus smanjenje duga, povećanje investicija, smanjenje deficita, smanjenje broja nezaposlenih i pokretanje konkretnih reformi, jer se 'treba manje pričati, a više raditi'. 'Potpredsjednik EK nam je vrlo jasno rekao da stvari nisu dobre i da moramo provesti reforme i na kraju vidjeti rezultate', rekao je Orešković.

EK očekuje skroman rast od 2,1 posto

Dombrovskis je kazao kako EK pozdravlja reformski zamah ove Vlade i njezinu spremnost da se bavi problemima, s obzirom na velike ekonomske izazove s kojima se Hrvatska suočava, te je podsjetio da će danas EK objaviti izvješće s procjenama stanja u članicama EU.

U Hrvatskoj je situacija takva da se očekuje nastavak skromnog ekonomskog rasta od 2,1 posto u ovoj i idućoj godini. Očekuje se i smanjenje stope nezaposlenosti, ali ima i puno izazova na kojima se još treba raditi, naveo je. Tako su javni dug i zaduženost građana još uvijek na visokim razinama, stopa nezaposlenosti je još uvijek relativno visoka, ne samo zbog slabog kreiranja novih radnih mjesta, već i zbog odljeva radne snage. Bankarski sektor ima relativno visok udio teško naplativih kredita, što ga sprječava da ozbiljnije financira realni sektor, a na području javnih financija EK procjenjuje da Hrvatska nije u prošloj godini nije ostvarila cilj smanjenja proračunskog deficita na razinu od 3,5 posto BDP-a, iako će se konačni podaci znati u travnju, napomenuo je Dombrovskis.

'Stoga je važno odmah poduzeti korake ka rješavanju tih neravnoteža i ovo je bila dobra prilika da čujemo planove nove Vlade, kako će Hrvatska odgovoriti na te izazove. Ohrabruje nas što smo čulI da postoji jasan reformski zamah u Vladi i volja da se suoči s ovim izazovima', rekao je, posebno pozdravljajući namjeru Vlade da razinu deficita smanji ispod 3 posto BDP-a.
Dodao je da će EK Hrvatskoj pružiti tehničku pomoć u provođenju potrebnih strukturnih reformi, o čemu već traju razgovori hrvatske Vlade i EK. Također, Komisija je spremna pomoći i u što boljem iskorištavanju fondova EU

'Poruka je jasna, nije dovoljno'

Upitan za komentar danas objavljenih podataka DZS-a o rastu BDP-a u četvrtom kvartalu prošle godine za 1,9 posto na godišnjoj razini, odnosno za 1,6 posto u cijeloj 2015., Orešković je kazao da to nikako nije dovoljno, jer je cijela Europa na stopama rasta iznad 2, a neke zemlje već i iznad 3 posto. Vlada će pripremiti program da se povećaju investicije malih i srednjih poduzetnika, iskoristiti fondove EU i ubrzati taj rast, rekao je. Na upit koje su ključne reforme, odnosno prioriteti s kojima će se Vlada baviti, Orešković je kazao da su to sve one mjere kojima se može dostići cilj smanjenja deficita i javnog duga, poput reforme javnog sektora, zdravstva, itd.

Jučer predstavili smjernice za izradu proračuna

Predsjednik Vlade sastao se danas s potpredsjednikom Europske komisije za euro i socijalni dijalog Valdisom Dombrovskisom

Nakon što su jučer predstavili plan proračuna za 2016. godinu, premijer i ministar financija Zdravko Marić održali su konferenciju za medije na kojoj su rekli da se danas sastaju s Dombrovskisom.

'S moje strane i u ime vlade mogu reći da je ovo realan plan i sutra ćemo imati priliku čuti što misli potpredsjednik EK', rekao je Orešković.

'Što se tiče reakcija međunarodnih organizacija, sutra imamo dodatni test jer dolazi Valdis Dombrovskis. Razgovarat ćemo o smjernicama', rekao je ministar Marić nakon usvojanja smjernica za izradu državnog proračuna za ovu godinu s projekcijama za 2017. i 2018. godinu. (Hina/Ma.B.)