Potaknut pričom, koju smo na Dnevnik.hr objavili 19.veljače o nestaloj kujici i sukobu novopridošlih stanovnika sa starosjediocima lovcima, naknadno nam se javio jedan od sugovornika u priči, Dražen Zlodi, predstojnik Lovnog ureda Samobor.
Pročitajte i ovo
>> Nestali pas, puška, loše označeno lovište i posvađani stanovnici
Zlodi je napisao tekst o tome kako divljač stradava, zbog nedovoljno educiranog stanovništva, no ujedno apelira i na lovce i na vlasnike pasa.
Predstojnik Lovnog ureda Samobor ističe kako 'ne želi nikoga optuživati, niti opravdavati, samo bi želio ukazati na neke činjenice, koje su tu oko nas i pokušati apelirati na ljude, mislim na lovce i vlasnike pasa, ali ništa ne želim generalizirati.'
On navodi kako su članovi lovačke udruge 'Jastreb' iz Sveta Nedelje, u čijem se lovištu sve i dogodilo, prilikom patrola u naselju Novaki u više navrata upozorili i zamolili vlasnika nestale kujice mješanke, da ne pušta drugog, lovačkog psa engleskog poentera upravo u taj šumarak, jer tu ima srna, zečeva i fazana, koje će njihov pas rastjerivati po šumi i 'tko zna gdje protjerati'.
'Za prometnu u kojoj strada divljač optužuju se lovci, ne vlasnici pasa'
Ista ta srna može završiti u ogradi autoceste sa slomljenom kičmom, kao i na prometnici i izazvati prometnu nesreću sa znatnom materijalnom štetom, za koju će vozač optuživati lovačku udrugu, a ne vlasnika psa, koji je tu divljač natjerao na prometnicu, upozoravaju iz Lovnog ureda Samobor. A kada srnjak završi na prometnici, prizor je doista - šokantan.
Vozači kada se to dogodi i na upit policije uopće nisu primijetili znak upozorenja 'Divljač na cesti', a kada primijete divljač ispred sebe, onda je već kasno.
Zlodi tvrdi kako srneća divljač, u većini slučajeva završi na prigradskim prometnicama rano ujutro ili predvečer, jer ih uznemire psi, koje vlasnici šeću i puštaju da se istrče prije ili poslije posla. Podsjeća na slučaj iz Karlovca prošle godine, kad se krdo divljih svinja sjurilo u grad i završilo u dvorištima i kafićima. Tko ih je uznemirio? Ljudi koji su u šumi brali gljive!
Psi natjerali srnjaka u dvorište i komadali ga 'na živo'
Otkriva nam Zlodi i slučaj od prošlog ljeta, kada su lovci došli na poziv mještana Jagnjić Dola i pokušati spasiti srnjaka. Mještani su lovcima rekli kako su psi natjerali srnjaka u dvorište 'te da ga živog trgaju i jedu'. Dok su lovci došli i rastjerali pse - već je bilo kasno.
Na pse lovci nisu pucali, iako su ih, navodi Zlodi ' mještani sa suzama u očima to tražili', jer je to zabranjeno u naseljenom mjestu. Pse nitko iz mjesta nije prepoznao, pa su lovci zaključili kako su došli iz susjednog mjesta i 'tko zna koliko su dugo i koliko kilometara tjerali tog srnjaka'.
'Dva, tri psa se ponašaju i love u čoporu kao i vukovi, u njima se budi prirodni instinkt za lov. Na kraju su se ti psi vratili svojim vlasnicima veselo mašući repovima i opet su oni njihovi kućni ljubimci.', zaključuje o ovom nesretnom incidentu predstojnik Lovnog ureda samobor Dražen Zlodi.
Apel lovcima i vlasnicima pasa iz Lovnog ureda Samobor
Zbog svega navedenog, Zlodi apelira i na lovce i na vlasnike pasa. Od lovaca se traži da 'ne uklanjaju' kućne ljubimce u lovištima, iako Zlodi navodi 'kako lovoovlaštenik ima pravo u lovištu ukloniti pse i mačke, koji se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti 300 metara od nastambe - bez naknade vlasniku psa i mačke'. Lovcima savjetuje kako bi u slučaju nailaska na kućnog ljubimca trebali ' pokušati kućnog ljubimca prvenstveno zbrinuti preko udruga, koje zbrinjavaju napuštene pse i pronalaze im vlasnike' . Poruka za vlasnike pasa je da iste ne puštaju ' da se istrčavaju i proganjaju divljač, jer tu odmah iza vaše kuće, ograde žive zečevi i fazani, koji su živjeli prije tu gdje je vaša kuća, a urbanizacijom smo ih potisnuli iz njihovih staništa.'
Oznake lovišta? Lovcima su dobre, stanovnicima nedovoljne
I sam je lovac i predstojnik Lovnog ureda Samobor Dražen Zlodi pišući apel zapazio činjenicu, kako je divljač, zbog urbanizacije, potisnuta iz svog prirodnog staništa. Iako su lovišta, što se tiče lovaca, 'jako dobro označena po Zakonu o lovstvu', novi stanovnici naselja u blizini lovišta nikako ne dijele to mišljenje.
A što kaže zakon? Kaže kako 'Granice lovišta moraju biti vidljivo obilježene na mjestima koja su određena Odlukom o ustanovljenju lovišta', pa nadalje kako 'Granice lovišta moraju biti uočljive, a određuju se, ovisno o prirodnoj cjelini, ekološkim, geografskim i drugim uvjetima, obalnim pojasom mora i autocestama, koje sprječavaju prirodnu migraciju dlakave divljači.'
No, kako se i je li se uopće označavanje lovišta mijenjalo obzirom na urbanizaciju? Mogu li lovišta ostati obilježena na način, koji je lovcima jasan, dok novi stanovnici, a nemaju svi kućne ljubimce, nisu ni svjesni kako žive blizu potencijalno opasnog šumarka? Očekujemo odgovor nadležnog ministarstva, a vi nam se s mišljenjem, komentarom ili vlastitom pričom javite na: moj.report@novatv.hr
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
