Drastičan rast cijena povrća, na mnogim tržnicama skuplje i od mesa: "Postoje načini kako se tome može doskočiti"

Kupci na osječkoj tržnici u novčanik moraju posegnuti dvostruko dublje. Cijena rajčice umjesto 5 iznosi 10 kuna. Skuplji su i krastavci, sve vrste paprika.

Pročitajte i ovo Cijene samo rastu Sezona krizmi, pričesti, maturalaca i ekskurzija - sve je poskupjelo: Pogledajte na čemu se ne štedi neretvanske lubenice Počela je sezona najslađeg voća koje je zapravo povrće: "Kvaliteta je izvanredna"

''Godina je jako loša, biljke su dobile puno šokova i zbilja su malo rodile'', rekla je Piroška Balog, proizvođačica povrća. Pa su i troškovi bili veći. ''Trošak je non stop. Cijelu godinu imamo za navodnjavanje, za mreže, za zahlađivanje plastenika'', dodaje Balog.

Proizvođači se žale i na uvoz, otkupljivače. ''Oni našu robu uzimaju, uskladište, ne otkupe već skladište i onda ako ti roba prođe - prođe, ako ne – ne'', rekla je Đurđica Cifrić, proizvođačica povrća.

Proizvodnja rajčica, paprike i krastavaca pada, dok se uvoz povrća popeo na više od 130 milijuna eura. Prednjače krumpir i luk, ali uvozimo i rajčicu, te primjerice bundeve iz Južnoafričke Republike. Najviše uvozimo iz Francuske, Španjolske, Italije i Nizozemske, no i iz dalekog Peura, Indije ili Etiopije koja nam prodaje grah. Mali proizvođači obeshrabreni.

''Mi nemamo pravo tržište. Nesigurni smo. Ne možemo se jednostavno odlučiti, uopće nije napravljen neki plan'', rekao je Ivica Pavičić, proizvođač voća i povrća.

Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da je pad pojedinih kultura rezultat loših klimatskih godina, te plodoreda. Ukupna proizvodnja, tvrde, raste, čemu u prilog ide i novi hektar hidroponske proizvodnje u Baranji. Proizvođačima bi trebale pomoći i obećane hladnjače, skladišni i distribucijski centri.

''Ja sam zagovornik da se osnuju zadruge'', rekao je Pavičić. Europa je to već učinila. Prosječni udio njihovog povrća u ukupnoj biljnoj proizvodnji iznosi 25 posto. UHrvatskoj tek 16, iako u samo jednom dvorištu može uzgojiti i rajčicu, kupus, bundeve i grah.

Kilogram uvoznih jabuka platili smo 133 posto više nego kilogram domaćih

Domaćih je proizvođača sve manje. A ono što stiže iz uvoza zna biti i nekoliko puta skuplje. Prema podacima HKG-a, prošle smo godine kilogram uvoznih jabuka platili 133 posto više nego kilogram naših domaćih.

O detaljima smo razgovarali sa Žaklinom Jurišić, pomoćnicom direktorice sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a.

Što se događa s cijenama voća i povrća?

Prisutan je trend povećanja opće razine proizvođačkih cijena voća i povrća. Međutim, proizvode karakterizira visoka fluktuacija cijena tijekom godine. U doba sezone, kad je velika ponuda, cijene su niske. A u doba izvan sezone, sezonski proizvodi jako poskupljuju. Primjerice, cijena rajčice u srpnju 2019, prema prosjeku EU 28 je 0,83 eura (oko 6 kuna). Ista ta rajčica bila je 1,17 eura u siječnju (oko 9 kuna) 2019.

Na kraju ispada da ljudi masno plate neko povrće koje je prošlo 3,4,5 granica dok je došlo do njihovog tanjura. Zašto uvozimo toliko puno?

Uvozimo jer ne proizvodimo dovoljno. Tu mislim i na podmirenje potreba domaćeg stanovništva, ali ne smijemo zaboraviti ni rastuću turističku potrošnju. U prošloj godini imali smo 83 milijuna noćenja stranih turista. O tome koliko smo nedostatni govore podaci o pokrivenosti uvoza i izvoza kod voća koji je tek na razini 22 posto. Skupna samodostatnost kod povrća je tek na razini 65%.

Otkupne cijene obeshrabruju proizvođače. Evo primjerice netko otkupi povrće za dvije kune od proizvođača, pa ga prodaje za 10. Može li se to regulirati?

Nažalost, to su nedostaci u lancu opskrbe hranom. Država tu ne može izravno intervenirati jer smo dio zajedničkog tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Nikakve mjere carina i trošarina ili propisivanja otkupne cijene, nažalost ne dolaze u obzir. Ali postoje načini kako se tome može doskočiti. Sektor voća i povrća kod nas karakterizira veliku fragmentiranost. Velik je broj malih proizvođača. Jedan od načina je da se udruže, da zajednički koriste svoje resurse i tako snize troškove proizvodnje, koncentriraju svoju ponudu i standardiziraju ponudu i tako imaju bolju pregovaračku snagu.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr