Znate li zašto bi vijest o tome da su naši nacionalni parkovi ove godine posječeni bila katastrofična? Odgovor bi vas mogao iznenaditi

Glas je najmanja govorna jedinica koja ima razlikovnu ulogu, pa tako i zamjenom glasova č i ć dobivamo riječi s različitim značenjem, a onda i besmislene ili smiješne rečenice.

Napućeni gradovi tako bi bili gradovi u kojima su svi građani napravili takozvani duck face, dok bi napučene usne bile gusto naseljene usne. Također se možete zbuniti ako vam u receptu piše ''tijekom pečenja meso okrečite'' umjesto ''okrećite''. Pa zašto biste krečili meso?

Jedan od takvih minimalnih parova su i glagoli skućiti se i skučiti se. Skućiti se znači 'steći ili urediti kuću ili stan', a ako smo se skučili, zapravo smo se sagnuli, savili. Ako nam se pak odjeća koju smo naručili ne sviđa, mi ćemo je vraćati, dok ćemo vračanje ipak prepustiti prorocima i gatarama.

Pročitajte i ovo LEKTORSKI DNEVNIK Visok, višlji, najvišlji: Koja je najoptimalnija razlika u visini između žene i muškarca?

Pročitajte i ovo LEKTORSKI DNEVNIK Piše li se ije ili je? Zapamtite ove tri riječi i znat ćete ih pisati još barem pedeset

Osnova je najvažnija

Kako bismo najjednostavije znali trebamo li napisati č ili ć, važno je prepoznati osnovu riječi, odnosno na koji glas ona završava. Naime, ako osnova riječi na kraju ima glasove k ili c, u njezinim oblicima i izvedenicama oni prelaze u č. No završava li osnova na glas t, njezini će oblici i izvedenice imati glas ć.

Prema tome, glas č pisat ćemo u sljedećim primjerima: dječak – dječače; jak – jači; peći (osnova pek-) – pečem, pečen; pijesak – pješčan, pješčanik; tući (osnova tuk-) – tučnjava; baciti – bačen; bolnica – bolničar, djeca – dječji …

A glas ć piše se u riječima kao što su: mladost – mladošću; ljut – ljući, najljući; kretati – krećem, skratiti – skraćen, brat – braća, list – lišće, pamtiti – pamćenje, sretan – sreća…

Ilustracija (Foto: DNEVNIK.hr)

Plivači ili plivaći?

Također ćete si uvelike olakšati zapamtite li najčešće nastavke koji sadrže glas č odnosno ć.

Tako č nalazimo u nastavcima za:

• zanimanja: pjevač, vodič, knjižničar
• uvećanice i umanjenice: kamenčina, kamenčić, grančica, kumče
• pridjeve i priloge: dugačak, nostalgičan, turistički, naglavačke

A najčešći nastavci s glasom ć su za:

• umanjenice: cvjetić, balončić
• imenice: mirnoća, zadaća
• pridjeve: domaći, pisaći
• glagole i glagolske priloge: ići, naći, učeći, pjevajući

Stoga, ako se dvoumite između riječi plivači i plivaći ili brijači i brijaći, sjetite se da je prve opcije označavaju osobe koje se bave plivanjem odnosno brijanjem, a druge su pridjevi koji opisuju predmet koji pliva ili brije. Isto je sa spavačicom i spavaćicom – prvo je žena koja spava, a drugo haljina za spavanje.