Na stranicama Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada jučer je bilo objavljeno upozorenje da je indeks kvalitete zraka u Novom Zagrebu visok (što znači da je zagađenje veće), a osobama slabijeg zdravlja i osjetljivim ljudima preporučuje se da "smanje ili odgode zahtjevne aktivnosti na otvorenom", dok se općoj populaciji "preporučuje smanjen boravak djece i starijih osoba na otvorenom ako imaju simptome kao što su kašalj i iritacija grla".
Unatoč pritužbama građana, iz nadležnih institucija odgovaraju nam da je sve unutar normalnih granica. Ipak, Nastavni institut za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar na svojim je stranicama objavio preporuke za stanovništvo Zagreba vezane za povišene vrijednosti lebdećih čestica (PM10) na mjernoj postaji Zagreb-3.
Dr. sc. Ivana Hrga, dipl. ing., voditeljica Odjela za životni i radni okoliš Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju s instituta dr. Andrija Štampar, kaže da su obavijest objavili nakon što im je to dojavio Gradski ured.
"Ekstremno zagađenje"
Vijećnica u Vijeću Gradske četvrti Novi Zagreb istok i članica Radne skupine za praćenje kvalitete zraka na Jakuševcu Mirela Mikić Muha godinu dana prati kvalitetu zraka na području Novog Zagreba te ističe da je zrak loš po nekoliko stavki prema izvješćima na stranicama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.
"Od Nove godine na postaji Zagreb 3 hidrometeorološkog zavoda bilježi se iznimno loše stanje, a prekjučer i ekstremno zagađenje", kaže Mikić Muha.
Iz Državnog hirometorološkog zavoda (DHMZ) za DNEVNIK.hr odgovorili su kako su vrijednosti čestica bile manje od potrebne količine da se obavijesti javnost.
"Vrijednosti izvornih/nevalidiranih mjerenja koncentracija ozona u vanjskom zraku na mjernoj postaji Zagreb-3 (Državna mreža za trajno praćenje kvalitete zraka) u razdoblju od 1. 1. 2020. pokazuju da su mjerenja koncentracija ozona u vanjskom zraku tijekom noćnih sati bila ispod 25 ug/m3 dok su tijekom dana bila do 80 ug/m3. U Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku prag obavješćivanja za prizemni ozon je definiran na 180 ug/m3, dok je prag upozorenja definiran na 240 ug/m3 (vrijeme usrednjavanja : 1 sat). Stoga su vrijednosti mjerenja koncentracija ozona u protekom razdoblju na mjernoj postaji Zagreb-3 znatno manja od praga obavješćivanja i praga upozorenja definiranih Uredbom", odgovorio je Domagoj Mihajlović, voditelj Službe za upravljanje sustavom mjerenja kvalitete zraka DHMZ-a.
Ministarstvo: "Vrijednosti su povišene zbog kućnih ložišta i vremenskih uvjeta"
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kaže pak da su u razdoblju od 1. siječnja do danas zabilježene povećane vrijednosti "lebdećih čestica PM10 i PM2,5, kao i ostalih onečišćujućih tvari (u ovom slučaju ozon)" u svim većim gradovima, a glavni su uzrok onečišćenja kućna ložišta i zimski vremenski uvjeti. No ističu da su vrijednosti i dalje ispod razine zbog koje bi se trebala obavještavati javnost.
"Povišene vrijednosti, odnosno prekoračenja graničnih vrijednosti lebdećih čestica PM10 i PM2,5, kao i ostalih onečišćujućih tvari (u ovom slučaju ozon) u prethodnom periodu mjerene su u svim većim gradovima i industrijskim središtima kontinentalne Hrvatske, Zagrebu, Osijeku, Kutini, Sisku i Slavonskom Brodu, kao posljedica dominantnih izvora onečišćenja mala kućna ložišta, promet i industriju.
U onečišćenju značajnu ulogu imaju vremenski uvjeti (zimski period) te kućna ložišta s nepotpunim sagorijevanjem biomase, što do izražaja dolazi u gradovima gdje sustav grijanja nije centraliziran (putem toplana) i gdje je individualno grijanje kućanstava, osobito zimi, dominantno. Sukladno navedenom, relativno povišene koncentracije ozona uzrokovane su i ovim onečišćenjima. Nadalje, razdioba onečišćenja i iznos prizemnih koncentracija, osim emisija, u velikoj mjeri ovise i o drugim faktorima (meteorološki uvjeti, daljinski prijenos onečišćenja, topografija/ konfiguracija terena, doba godine).
Sukladno rezultatima s mjerne postaje u Dugavama razvidno je da vrijednosti nisu dosegnule vrijednosti iz koji bi se trebale provoditi aktivnosti koje proizlaze iz odredbi Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku, a vezano za prag obavještavanja i prag upozorenja", odgovorili su iz ministarstva.
"Bilo je problema s prijenosom podataka s nekih mjernih postaja"
Predstojnica Jedinice za higijenu okoline Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada Gordana Pehnec odgovorila nam je kako su "jedini pravi i relevantni podaci oni koji se objavljuju u godišnjim izvještajima" jer su online podaci nevalidirani te podliježu raznim faktorima poput redovitog testiranja uređaja, kvarova i slično te je naglasila da je jučer bilo problema s prijenosom podataka s nekih mjernih postaja.
"Ozon je onečišćujuća tvar za čiji je nastanak nužno sunčevo zračenje, tako da su i koncentracije u pravilu visoke u ljetnim mjesecima kada je intenzitet sunčeva svjetla najveći. Vrlo rijetko, u izrazito vrućim ljetima moglo bi doći do prelaska spomenutih pragova. O tome građane obavještava Grad Zagreb.
Također, željela bih još naglasiti i da su ovi podaci koji idu online izvorni, nevalidirani podaci koji naknadno podliježu provjeri stručnih i ovlaštenih osoba. Pri tome se izbacuju rezultati do kojih je došlo uslijed redovnog testiranja opreme, kvarova uređaja, kalibracije itd. te su jedini pravi i relevantni podaci oni koji se objavljuju u godišnjim izvještajima, odnosno imaju status validiranih podataka. Neke onečišćujuće tvari zbog složenih postupaka mjerenja nije ni moguće pratiti online, već se rezultati dostavljaju na mjesečnoj bazi.
Jučer tijekom dana imali smo problema s prijenosom podataka s nekih mjernih postaja na našu stranicu https://zrak.imi.hr/, tako da trenutno za određene postaje ne možemo davati obavijesti. Međutim, podaci su i dalje vidljivi na portalu HAOP-a http://iszz.azo.hr/iskzl/index.html, na kojoj su različitim bojama prikazani i indeksi kvalitete zraka. Nadamo se da ćemo ubrzo otkloniti kvar", odgovorila je Pehnec.
"Žao mi je što se radna skupina ne sastaje"
Radna skupina okupila se prije godinu dana nakon tematske sjednice u Zapruđu, na kojoj je bio i gradonačelnik Milan Bandić. Mikić Muha ističe kako joj je žao što radna skupina ništa ne radi.
"Sastali smo se četiri puta u godinu dana. Nismo ništa riješili, prestali smo se sastajati u kolovozu, a nismo se raspustili. Tražila sam sastanak više puta, ali ništa se nije promijenilo...", kaže Mihić Muha i dodaje kako je u radnoj skupini troje vijećnika, predstavnik Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, predstavnik gradskog Ureda za gospodarstvo, predstavnik Ureda za poljoprivredu te predstavnik Zrinjevca.
Bez obavijesti za širu javnost
"Radna skupina treba inzistirati na rješenju ili barem obavijestiti javnost", kaže vijećnica te ističe kako je slala upite nadležnim institucijama te tražila da obavijeste javnost, ali dobila je samo odgovor gradskog Ureda za gospodarstvo u kojoj su je uputili da se o kvaliteti zraka informira na stranicama Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
"Žao mi je što se radna grupa ne sastaje, nije samo odlagalište otpada jedini objekt koji bi mogao biti uzrok zagađenja, pitanje je koji su sve mogući zagađivači, promet ne može biti veći zagađivač jer je tamo manji promet nego u centru grada", ističe Mikić Muha.
Preventivne mjere za osjetljive skupine
Na naš upit odgovorili su i iz Instituta Andrija Štampar te dali preventivne smjernice za osjetljive skupine građana Grada Zagreba.
Savjetuje se izbjegavanje dugotrajne i intenzivne tjelesne aktivnosti na otvorenom zraku, posebno uz prometnice za sljedeće skupine građana:
- djecu,
- trudnice,
- osobe starije životne dobi,
- osobe oboljele od kroničnih bolesti na razini dišnog i/ili srčano-krvožilnog sustava,
- osobe narušenog imunološkog odgovora
- osobe koje konzumiraju duhan i duhanski srodne proizvode (pušači i pasivni pušači).
Savjetuje se također:
- primjena propisanih lijekova za osobe s akutnim i kroničnim simptomima te potražiti savjet liječnika primarne zdravstvene zaštite u slučaju pogoršanja ili produženoga trajanja simptoma na razini dišnog ili srčano-krvožilnog sustava
- izbjegavanje nepotrebne dodatne izloženosti respirabilnim česticama iz drugih izvora, poput pušenja, korištenja kemikalija, ljepila, boja, lakova i sl.
- korištenje sredstava javnog gradskog prijevoza
- izbjegavanje korištenja osobnih automobila te ostalih prijevoznih sredstava otvorenog tipa, poput bicikala, skutera i dr. u području prometnica
- izbjegavanje grijanja na kruta goriva.
