Od jeseni će prvi put učenici dio gradiva učiti - na tabletima i računalima. Tiskani udžbenici bit će lakši od dosadašnjih, a digitalno gradivo prilagođeno je novim kurikulima.

Galerija


Profesori će udžbenike birati tijekom sljedećeg mjeseca. Nove knjige platit će se iz državnog proračuna.

Vezani članci Ministrica Blaženka Divjak (Foto: Emica Elvedji/Pixsell) Ministrica Divjak: "Borit ću se za povećanje plaća učiteljima, ne odustajem lako" Blaženka Divjak (Foto: Dnevnik.hr) Divjak: "Cilj reforme je da učenici nauče rješavati probleme i steknu funkcionalno znanje"

"Oni su nadopuna tiskanog dijela udžbenika jer dio kategorije koji se uče trebaju biti puno šire, konkretnije, važnije. Neki se ishodi lakše objašnjavaju kroz digitalne sadržaje", kazao je Dalibor Greganić, direktor Profil Klett-a.

Gradivo će se prvi put učiti i u digitalnom obliku. Pametne ploče, tableti, mobiteli - putem kodova učenici će iščitavati dodatne sadržaje.

"Očitavanjem koda može doći do sadržaja koji su raznoliki. Preko mobitela ili preko tableta ili na računalu pogledati 3D modele ljudskog tijela, biljaka, simulacije pokusa", otkriva Emica Calogjera Rogić, izvršna urednica Školske knjige.

Pripremljeno gotovo 300 novih naslova

Nakladnici su pripremili gotovo 300 novih naslova. Iz njih će se učiti svi predmeti u prvom i petom razredu osnovne škole te kemija, biologija i fizika u sedmom razredu, a noviteti stižu i u prve razrede srednje škole.

"Temelj je učenja i poučavanja i u RH i u razvijenim državama svijeta, a ova platforma je u 28 država pisani udžbenik, tiskani udžbenik", kazao je Miro Petric, direktor Alfe.

Tiskani udžbenik će, uz strogo propisanu gramažu, biti u prosjeku lakši 30 posto nego dosadašnji. Sve to financira Ministarstvo znanosti. Očekuje se da će na nove udžbenike potrošiti najviše 175 milijuna kuna.

Udžbenici besplatni za učenike

"Udžbenici će biti besplatni za učenike, nema besplatnog ručka, ta sredstva mora netko osigurati. Ona su osigurana u državnom proračunu", objasnio je Marko Košiček, glavni savjetnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

A već iduće godine Ministarstvo će platiti i novi pristup kodovima - jer dozvola za korištenje digitalnog sadržaja vrijedi tek godinu dana. Novca će, uvjeravaju, biti i za laptope profesorima.

"Da svaki učitelj koji ide frontalno u kurikularnu reformu ima svoje prijenosno računalo koje može spojiti na projektor i dobiti digitalizaciju u učionici", dodaje Košiček.

Digitalizacija u derutnim školama

Ipak, uz slike derutnih škola - u digitalizaciju nije tako lako povjerovati. Osnovu za rad trebale bi imati sve škole.

Naravno, tek će se vidjeti kako će to funkcionirati kada internet stalno puca u nekim manjim mjestima. No u Ministarstvu ističu kako je važno imati digitalno pismenog nastavnika.

Jedna od škola kojima prijeti rušenje jer će se zbog lošeg stanja graditi nova - je zagrebačka Osnovna škola Jure Kaštelana. Školu je posjetila reporterka Dnevnika Nove TV Martina Bolšec Oblak.

"Bit će teško i turbulentno"

Razgovarala je s profesoricom hrvatskog jezika u školi koja radi u obrazovanju 38 godina, Ivankom Herak. Profesorica Herak najavila je skori odlazak u mirovinu.

Kazala je da u mirovinu odlazi ranije jer joj se čini da će sljedeća godina za sve u sustavu obrazovanja biti teška i turbulentna. "Besmisleno je toliko se pripremati kad poslije više neću raditi. Bilo bi mi teško sve mijenjati nakon 38 godina", kazala je Herak.

Navodi da su se udžbenici u njezinom radnom vijeku izmijenili najmanje deset puta. "Posljednjih godina je to slučaj puno više nego ranije", objašnjava.

Lakše torbe i udžbenike i više digitalne tehnologije na nastavi Herak vidi kao veliku promjenu. "Problem kurikularne reforme je u tome što smatra da su učenici idealni, a to je daleko od prakse. Oni jesu digitalno pismeni, pismeniji su od starijih generacija. Međutim, oni na nastavu dolaze nemotivirani i bezvoljni. Hoće li digitalizacija to promjeniti, to ćemo tek vidjeti", kazala je Herak i dodala kako smatra da će se morati mijenjati i neke druge stvari.

Zabranu korištenja mobitela u Francuskoj vidi kao dobru stvar. "Psiholozi kažu da djeca mlađa od 16 godina ne bi trebala biti više od dva sata pred ekranom", kaže Herak i dodaje jedan primjer iz drugog razreda osnovne škole u kojemu učenik nije htio prepisati što ima za zadaću tog dana već je uzeo mobitel i poslikao zadatak.

Ističe i da se sve više vremena troši na administraciju. "Posljednjih godina je bilo jako puno administrirana i to je bilo demotivirajuće za svakog profesora. Nadam se da će kurikularna reforma donijeti promjenu u tom pogledu", zaključuje Herak.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr